bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Hoće li Bennu uništiti Zemlju? NASA već radi na planu obrane
NASA

Asteroid Bennu mogao bi pogoditi Zemlju snagom 22 atomske bombe; imaju i datum mogućeg udara

NASA upozorava na mogući sudar asteroida Bennu sa Zemljom 24. rujna 2182. godine. Misija OSIRIS-REx već istražuje načine sprječavanja katastrofe.
text

Znanstvenici su odredili precizan datum kada bi asteroid mogao udariti u Zemlju snagom ekvivalentnom 22 atomske bombe. Nebesko tijelo nazvano Bennu prolazi pokraj našeg planeta svakih šest godina, no procjenjuje se da bi 24. rujna 2182. moglo postojati stvarno povećan rizik od sudara s našim planetom.

Iako je potencijalni datum apokaliptičnog događaja daleko u budućnosti, NASA već godinama intenzivno radi na proučavanju i mogućem skretanju putanje asteroida Bennu. Američka svemirska agencija prije sedam godina lansirala je letjelicu OSIRIS-REx prema asteroidu kako bi prikupila uzorke s njegove površine. Podaci dobiveni tom misijom mogli bi biti ključni za razumijevanje kako spriječiti mogući katastrofalan sudar u budućnosti.

Asteroidi su tijekom povijesti više puta pogodili Zemlju, ostavljajući iza sebe ogromne kraterske formacije koje svjedoče o njihovoj razornoj moći.

Asteroid Bennu mogao bi pogoditi Zemlju snagom 22 atomske bombe
Asteroid Bennu mogao bi pogoditi Zemlju snagom 22 atomske bombe

Jedan od najočuvanijih primjera je Meteor Crater, poznat i kao Barringerov krater, smješten nedaleko od Flagstaffa u Arizoni. Promjera oko 1.200 metara i dubine 170 metara, ovo je jedno od najbolje očuvanih mjesta udara meteorita na svijetu.

U Mauritaniji se u pustinji Sahara nalazi krater Tenoumer, poznat po gotovo savršeno kružnom obliku, dok se u Južnoafričkoj Republici prostire golemi krater Vredefort promjera više od 300 kilometara – najveći potvrđeni krater na Zemlji.

U Estoniji, na otoku Saaremaa, nalazi se skupina od devet meteoritskih jezera poznata kao Kaali, nastalih između 1530. i 1450. godine prije nove ere. U Australiji je pak smješten Gosses Bluff, krater promjera pet kilometara i svetog značaja za australske Aboridžine, koji ga nazivaju Tnorala.

U središnjem Quebecu nalazi se Rezervoar Manicouagan, formiran prije 214 milijuna godina, koji se zbog svog karakterističnog oblika naziva ''Oko Quebeca''. Još jedan impresivan primjer je Wolfe Creek krater u Zapadnoj Australiji, promjera 875 metara, star manje od 120.000 godina.

Sudbury bazen u kanadskoj provinciji Ontario, star oko 1,8 milijardi godina, jedan je od najstarijih poznatih ostataka udara meteorita, dok se u Sibiru nalazi krater Popigai, star 35 milijuna godina i promjera 100 kilometara.

U Južnoj Australiji smješten je krater Acraman promjera 40 kilometara, s jezerom u središtu, a u Tadžikistanu jezero Karakul ispunjava udarni krater širok 52 kilometra. Na istočnoj obali SAD-a, područje zaljeva Chesapeake nastalo je prije oko 35 milijuna godina kao posljedica udara meteorita koji je promijenio geološki pejzaž Virginije.

POVEZANO