836 godina od povelje Kulina Bana, najstarijeg dokumenta južnoslavenskih naroda i država

Na današnji dan, 29. kolovoza 1189. godine, napisana je Povelja Kulina bana, najstariji sačuvani diplomatski dokument srednjovjekovne bosanske države, zbog čega povjesničari često nazivaju svjedočanstvom ili čak rodnim listom državnosti Bosne i Hercegovine.

U ovom značajnom kulturno-povijesnom spomeniku, Kulin ban Dubrovčanima jamči sigurnost, slobodu kretanja i trgovanja po njegovoj „vladaniji“, odnosno državi. Ban se odrekao carine i uvjerava Dubrovčane da će im biti pravi prijatelj „od sele i do vieka“.

Povelja je napisana na staroslavenskom narodnom jeziku, pismom bosančicom (bosanskom ćirilicom), a predstavlja ne samo najstariji očuvani bosanski državni dokument, već i najstariji državni dokument među svim južnoslavenskim narodima i državama.

Prijevod povelje na standardni jezik

„U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi, kneže Krvašu, i svim građanima Dubrovčanima pravim vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati s vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.

Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući gdje god se žele kretati, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a što mi tko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.

Neka mi Bog pomogne i sve Sveto Evanđelje.

Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, na dan odrubljenja glave Jovana Krstitelja.“

Značaj dokumenta

Povelja Kulina bana prvi je poznati diplomatski dokument pisan na narodnom jeziku, što je pridobilo značajnu pažnju kako jezikoslovaca, tako i povjesničara.

Njena važnost za bosansku srednjovjekovnu povijest ogleda se u činjenici da je prvi poznati dokument izdan od strane bosanskog vladara – knezu Dubrovčana Krvašu i „svim dubrovačkim građanima“. Time je potvrđeno da je Bosna već u 12. stoljeću imala prijateljske, posebno trgovinske odnose s Dubrovnikom, koji su se nastavili kroz stoljeća.

Povelja također svjedoči postojanju pisarske kancelarije na banovom dvoru, potvrđujući dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu. Kultura jednog naroda često se veže upravo uz početke pismenosti tog naroda.

Povelja danas

Danas su sačuvana tri primjerka Povelje Kulina bana. Dva se nalaze u Dubrovniku, dok se treći, ukraden u 19. stoljeću, nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Peterburgu. Mnogi smatraju da je upravo taj primjerak original.

Bosna i Hercegovina uputila je zahtjev za njezino vraćanje, no Rusija je odbila, ističući da Povelja, kao drugi najstariji dokument Slavena, jednako pripada i njihovoj povijesti.