Kako se slavila Gospojina prije više od stoljeća?

Digitalni arhiv Široki Brijeg objavio je na društvenim mrežama rijedak povijesni zapis i fotografiju koja prikazuje proslavu Velike Gospe na Širokom Brijegu početkom 20. stoljeća. U mostarskom listu Osvit od 20. kolovoza 1904. godine, u tekstu pod naslovom Slavlje na Širokom briegu, opisan je tadašnji običaj okupljanja vjernika iz svih okolnih župa kako bi proslavili blagdan zaštitnice – Velike Gospe.

Kako navodi Osvit, na blagdan 15. kolovoza 1904. godine na Brijeg je pristiglo mnoštvo hodočasnika, među kojima i više od 400 vjernika iz gradačke župe, predvođenih župnikom o. Pijom Knezovićem.

"Uoči blagdana večerom vijale se mnoge trobojnice na samostanu i crkvi; odjekivao česti prasak mužara prodolinam, svietnjaci se kriesili po brdinam, vatrometi letjeli pod oblake. Po okolnim brdima gorjeli su svjetnjaci, a cijelu noć dopirale su pjesme hodočasnika.", navodi se.

Rano ujutro narod je pohrlio prema kipu Gospe, moleći, ljubeći zemlju i ispunjavajući zavjete. Mnogi su tog dana primili sakramente i duhovnu utjehu. Posebnu pozornost privukli su radovi na popravljanju samostana, novoj učionici te kopanju temelja za novu crkvu s tri lađe, čija je gradnja preporučena velikodušnim dobročiniteljima.

Prije podne održana je procesija oko groblja s Gospinim kipom, uz zvonjavu zvona i pucanje mužara. Svečanu misu predvodio je o. Didak Buntić, a propovijedom dirnuo okupljene vjernike. Sve je proteklo u miru i pobožnosti. 

"Svu dragu noć svjetina pridolazila, orilo se putničko pjevanje i narodna pjesma. Ranim jutrom narod je oduševljeno navalio u bogomoljište ka kipu Gospinu. Tu se hrpimice na koljenima liza oko kipa, tu zemlja cjeliva, tu izpunjaju zavjeti. Premnogi su do svetčane službe božje duševnu utjehu primili i sv. popudbinu. Mnoge je potakla želja doći ovamo, da vide novu učionu, popravu samostana i kopanje temelja za novu crkvu, koju se misli graditi na tri ladje. Ovu gradnju najsmjernije preporčujemo svakom velikodušnom dobročiniocu", stoji u objavi. 

"Pred podne bio je obhod oko šematorija s kipom Gospinim, uz gruhanje mužara i zvonjavu triju milozvučnih zvona. Za tim je službu božju obavio o. Didak Buntić izrekav prigodnu krasnu propovjed, uz podvorbu o. Stjepana Hromića i o. Blaža Jerkovića. Sve je bilo mirno kao poniknuto. Nitko nikomu ni tamo se". opisuje Osvit. 

Nakon mise uslijedilo je narodno veselje. Okupljeni su sjedili za skromnim stolovima, dijelili hranu iz torbi i torbaka, te se postupno razilazili prema svojim domovima, noseći u srcu pobožnost i zadovoljstvo proživljenog dana.

Zapis, potpisan pseudonimom Pustinjak iz Borka – za kojeg se zna da je pripadao fra Martinu Mikuliću – datiran je 17. kolovoza 1904. godine, a danas ga čuva Franjevački samostan na Širokom Brijegu.