Vjeroučitelji poručuju: AI mjenja obrazovanje, ali ljudski odnos je nezamjenljiv

U Tuzli je 10. studenoga 2026. godine održan Susret vjeroučitelja, u organizaciji Uprave za obrazovanje i znanost Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini i Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Susret je okupio oko 80 vjerskih službenika i službenica Islamske zajednice, Srpske pravoslavne crkve, Katoličke crkve i Židovske zajednice u BiH, a središnja tema bila je "Utjecaj umjetne inteligencije na nastavu vjeronauka".

O ovoj aktualnoj temi govorili su protojerej-stavrofor prof. dr. Vladislav Topalović, sveučilišni profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči, vlč. dr. sc. Branko Jurić, ravnatelj Katoličkog školskog centra u Tuzli, Igor Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge i predstavnik Židovske zajednice BiH, te prof. dr. Nezir Halilović, profesor Islamskog pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Zenici i Bihaću.

Sudionicima su se obratili Muhamed Jusić, predsjedatelj Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća u BiH i ravnatelj Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, dr. Mensur Husić, voditelj Službe za vjerske poslove Muftijstva tuzlanskog, protojerej Siniša Šarenac, izaslanik mitropolita zvorničko-tuzlanskog Fotija, te vlč. Marko Zubak, pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije.

Kroz predavanja i zajedničku raspravu otvorena su pitanja mogućnosti i ograničenja umjetne inteligencije, njezinih prednosti i rizika, kao i odgovorne primjene novih tehnologija u obrazovnom procesu. Posebna pozornost posvećena je ulozi vjeroučitelja u razvijanju kritičkog mišljenja, etičke odgovornosti i sposobnosti mladih da razlikuju pouzdane informacije od dezinformacija.

Umjetna inteligencija kao izazov za razumijevanje čovjeka

Govoreći o važnosti susreta i temi koja nadilazi granice pojedinih vjerskih zajednica, protojerej-stavrofor prof. dr. Vladislav Topalović istaknuo je da umjetna inteligencija predstavlja jedan od velikih izazova suvremenog društva.

"Umjetna inteligencija izazov je koji nadilazi partikularne vjerske identitete. Ona redefinira univerzalni identitet – identitet čovjeka. Zbog toga je potrebno sagledati mogućnosti, izazove, prednosti i opasnosti umjetne inteligencije iz perspektive religijskih antropologija", istaknuo je Topalović.

Prema njegovim riječima, važno je razumjeti da je umjetna inteligencija već postala dio naše svakodnevice i da predstavlja fenomen na koji dugoročno moramo računati. Upravo zato obrazovne i vjerske zajednice imaju odgovornost promišljati o njezinoj primjeni i posljedicama.

Topalović je izrazio zadovoljstvo što je imao priliku sudjelovati na ovom značajnom skupu, naglašavajući da su vjeroučitelji iz različitih zajednica tijekom susreta imali priliku razmijeniti iskustva o novim izazovima i mogućnostima razvoja religijske didaktike i pedagogije.

Tehnologija može pružiti informacije, ali odgoj ostaje ljudska zadaća

Vlč. dr. sc. Branko Jurić, ravnatelj Katoličkog školskog centra u Tuzli, ocijenio je susret iznimno vrijednim, posebno zbog prilike za međusobno upoznavanje, razmjenu stručnih iskustava i izgradnju povjerenja.

"Ovakva okupljanja pružaju priliku ne samo za razmjenu stručnih iskustava nego i za međusobno upoznavanje, izgradnju povjerenja i prepoznavanje zajedničke odgovornosti koju imamo u odgoju mladih. Upravo je međureligijski dijalog izrazito važan doprinos kulturi mira, poštovanja različitosti i suživota u našem društvu", naglasio je Jurić.

Posebno je ukazao na odgovornost vjerskih vođa, službenika i vjeroučitelja za očuvanje mira i dijaloga u Bosni i Hercegovini. Kako je istaknuo, njihova proaktivnost i otvorenost mogu značajno pridonijeti miru i međusobnom razumijevanju, dok pasivnost i zatvorenost mogu imati suprotan učinak.

Govoreći o temi susreta, Jurić je naglasio da umjetnu inteligenciju ne treba promatrati isključivo kao prijetnju ili tehničko sredstvo koje će zamijeniti ljudski rad, nego kao priliku da se još jasnije prepozna ono što je nezamjenjivo u obrazovanju: ljudski odnos, kritičko promišljanje, sloboda, savjest i odgovornost.

"Tehnologija može pružiti informacije, ali odgoj za mudrost, odgovornost, solidarnost i čovječnost ostaje naša ljudska zadaća", poručio je Jurić.

Učenje kao proces oblikovanja čovjeka

Igor Kožemjakin, hazan Židovske općine Sarajevo, istaknuo je da su njegovi dojmovi sa susreta vrlo pozitivni, prije svega zbog mogućnosti da predstavnici različitih vjerskih zajednica kroz otvoren razgovor i razmjenu iskustava zajednički promišljaju pitanja važna za obrazovanje i odgoj mladih generacija.

"Iz židovske perspektive, učenje nije samo stjecanje informacija nego i proces oblikovanja čovjeka, razvijanja mudrosti, moralnosti i odgovornosti", naglasio je Kožemjakin.

Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija može biti vrijedan pomoćnik u obrazovanju, ali ne smije zamijeniti nastavnika, ljudski odnos i sam proces učenja.

"Naša zadaća nije samo omogućiti mladima pristup znanju nego ih osposobiti da kritički razmišljaju, razlikuju istinu od neistine i odgovorno koriste znanje i tehnologiju", istaknuo je Kožemjakin.

Dodao je da su ovakvi susreti važni i zbog činjenice da međureligijski dijalog ne treba ostati samo na razini susreta vjerskih predstavnika, nego se kroz obrazovanje i neposrednu suradnju mora prenositi i na mlađe generacije.

Vjeroučitelji kao pokretači suživota i razumijevanja

Prof. dr. Nezir Halilović posebno je istaknuo važnost obnove ideje međureligijskih susreta vjeroučitelja, ocjenjujući da je riječ o plemenitoj inicijativi koja omogućuje predstavnicima različitih konfesija da se međusobno upoznaju, druže, razmjenjuju iskustva i unaprjeđuju stručna znanja o temama zajedničkim svim vjeronaucima.

"Međureligijski susreti najbolji su primjer međureligijskog dijaloga i razumijevanja koje se živi na praktičnoj razini, a ne samo deklarativno", istaknuo je Halilović.

Posebno je naglasio da ohrabruje činjenica da tijekom dosadašnjih susreta nije bilo provokativnih istupa niti osporavanja same ideje, nego, naprotiv, otvorenosti i spremnosti za zajedničko djelovanje.

Kao jednu od najvažnijih poruka susreta izdvojio je zajedničke vrijednosti koje povezuju sudionike, bez obzira na njihove vjerske i konfesionalne razlike.

"Na ovim susretima potpuno dolazi do izražaja sve ono što nam je svima zajedničko i ovi susreti lijep su primjer ljepote Bosne i Hercegovine te zajedničkog života i suradnje svih nas u njoj. Vjeroučitelji su pokretači suživota i razumijevanja, a nikako mržnje i podjela", poručio je Halilović.

Tuzla – grad susreta različitih tradicija

Osim stručnog i edukativnog dijela, Susret vjeroučitelja obuhvatio je i kulturno-duhovni program, tijekom kojeg su sudionici imali priliku upoznati bogatu vjersku, kulturnu i povijesnu baštinu Tuzle.

Sudionici su posjetili Spomenik Suza, Turalibegovu džamiju, Kamenu menoru, Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice, Šarenu džamiju i Franjevački samostan sv. Petra i Pavla.

Posjeti su bili prilika da se neposrednim upoznavanjem različitih vjerskih objekata i povijesnih znamenitosti dodatno osnaže međusobno razumijevanje i uvažavanje.

Od Turalibegove džamije i Kamene menore, preko Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice i Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla, do Šarene džamije, svaki od ovih prostora nosi dio priče o Tuzli i njezinoj bogatoj duhovnoj i vjerskoj baštini.

Upoznavanje drugih tradicija znači upoznavanje vrijednosti, iskustava i priča koje oblikuju zajednice kojima pripadamo. Upravo kroz ovakve susrete različitosti postaju prilika za izgradnju povjerenja, suradnje i zajedničkog djelovanja.

Susret vjeroučitelja u Tuzli još jednom je potvrdio važnost međureligijske suradnje i otvorenog dijaloga, ali i zajedničkog promišljanja o izazovima suvremenog obrazovanja. U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja vjeronauk ostaje mnogo više od prostora prenošenja informacija – on je prostor oblikovanja osobnosti, razvijanja moralnih vrijednosti, kritičkog mišljenja i međuljudskog razumijevanja.

Jer, kako je poručeno tijekom susreta, nastavnik je u nastavi poput sunčeve svjetlosti za biljku – njegova uloga pridonosi zdravom razvoju i odrastanju mladih ljudi.