Malo poznata činjenica otkriva kako su još davne 1918. godine u Mostaru snimljena čak dva igrana filma – "Kopač blaga od Blagaja" i "Vila od Neretve". Oba djela potpisuje austrijski pjesnik i redatelj Robert Michel, autor poznate knjige "Mostar" objavljene 1909. godine.
Prema dostupnim podacima, "Kopač blaga od Blagaja" najstariji je poznati film snimljen u Bosni i Hercegovini. Usporedbe radi, u Srbiji je 1906. godine snimljen "Krunisanje Petra I. Karađorđevića", dok se u Hrvatskoj najranijim filmom smatra "Zagabria Corso" iz 1911. godine.
Za ova dva filma gotovo da nije bilo nikakvih pouzdanih informacija sve do 2003. godine, kada je ugledni srbijanski filmolog Dejan Kosanović u Hrvatskom filmskom ljetopisu (broj 35) objavio rezultate višegodišnjeg istraživanja. U tekstu je prvi put navedeno da su filmovi snimljeni u Mostaru i njegovoj okolici te da su prikazivani u zagrebačkom kinu "Metropol" između 15. i 21. rujna 1919. godine.
Kosanović je tragom arhivskih materijala pronašao kopiju filma "Kopač blaga od Blagaja", dok se za "Vilu od Neretve" još uvijek traga. Producent filmova bila je produkcijska kuća "Jugoslavija film" sa sjedištima u Beču i Zagrebu.
U oglasima iz 1919. navedeno je da film "Vila od Neretve" sadrži glazbu Blagoslava Berse, a scenarij je, prema narodnoj pjesmi, napisao sam Michel. Ipak, ni tada ni kasnije nisu pronađeni jasni podaci o duljini filmova ni o tome jesu li prikazivani zajedno ili odvojeno.
Značajnu ulogu u očuvanju nasljeđa imala je Javna ustanova Kinoteka BiH, koja je u suradnji sa Švicarskom ambasadom 16. studenog 2006. godine organizirala svečanu projekciju restaurirane kopije "Kopača blaga od Blagaja". Film je sniman u proljeće ili ljeto 1918., a korišteni su ambijenti Starog mosta, čaršije, vrela Bune i dućana uz Neretvu.
Na temelju pronađenog materijala bilo je moguće naslutiti konture radnje filma. Kadrovi su fotografski efektni, a ljepote staroga Mostara veoma dobro iskorištene. Glumci, odjeveni u dosta nametljive narodne kostime, tumače uloge standardnim izražajnim sredstvima nijemog filma dvadesetih godina prošloga stoljeća.
''Zahvaljujući angažmanu Ambasade Švicarske u Sarajevu i Švicarske agencije za razvoj i suradnju, restaurirana kopija tog filma odsad se nalazi i u Arhivu Kinoteke BiH'', navedeno je u informaciji o projekciji.
Priča filma govori o Mariji, Austrijanki koja putuje kroz Hercegovinu, Stabarztu, austrijskom liječniku koji živi u Mostaru, Muharemu, seoskom mladiću iz okoline grada, njegovom bratu Ibri i djevojci Alisi, zaljubljenoj u Muharema, te opakoj vračari Hatidži.
Film opisuje nekoliko nesretnih ljubavi, Muharema u Mariju, Alise u Muharema i Ibre u Hatidžu, što sve skupa završava tragičnim krajem. Riječ je očito o melodrami snimljenoj u prirodnom ambijentu, što je bio dominantan žanr u europskom filmu tog doba. U filmu se, osim Staroga mosta, prepoznaju i drugi dijelovi Mostara – čaršija, dućani uz Neretvu, park Hotela Neretve, zatim vrelo Bune i most preko Bune u Blagaju.
Za svoju knjigu ''Film u Mostaru 1900.–1980. godine'' autori Drago Karlo Miletić i Nedeljko Ćubela svojedobno su proučili mostarsku i drugu relevantnu tiskovinu, ali očigledno nisu naišli na podatke o snimanju ili prikazivanju ovih filmova.
''Vila od Neretve'' i ''Kopač blaga od Blagaja'', iz zasad nejasnih razloga, nikada nisu bili prikazivani u Austriji, tako da nigdje nisu zabilježeni u filmografijama austrijskih filmova, sastavljenim na temelju cenzurnih kartona. U jednom svome pismu iz 1939. godine Robert Michel također ističe da filmovi nisu bili prikazivani u Austriji, ali navodi da su prikazani u Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji, Francuskoj i Južnoj Americi, dok Kraljevinu SHS ne spominje.
Iako je film "Kopač blaga od Blagaja" sačuvan i dostupan u Arhivu Kinoteke BiH, nikada nije prikazan u Mostaru u novijem dobu. Hoće li se to uskoro promijeniti i hoće li Mostar napokon vidjeti vlastito najstarije filmsko djelo – ostaje za vidjeti, piše CIDOM.
