Više od 250 uzoraka pokazalo vrhunsku kvalitetu meda u Hercegovini

Završna svečanost međunarodnog pčelarskog sajma ''VII. Dani hercegovačkog meda, Mostar – 2023.''  održava se u subotu u Mostaru, na kojoj će biti proglašeni pobjednici i najbolji med od 254 pristigla uzorka iz BiH i Hrvatske.

Dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta SUM-a Ivan Ostojić rekao je kako je značenje ove manifestacije veliko za proizvođače meda u Hercegovini, kao i za znanstveno-akademsku zajednicu.

''Ova manifestacija se odvija već sedmu godinu zaredom, manifestacija je to koja je jako bitna, ne samo za pčelare, nego i za širu društvenu zajednicu, ali i za nas kao znanstvenu instituciju, koja je proteklih mjesec dana radila na ocjenjivanju svih uzoraka koji su došli iz različitih krajeva BIH, a imamo i uzoraka iz Hrvatske'', kazao je Ostojić.

Medalje za najbolje

Najboljima će biti uručene medalje, a na kraju će biti dodijeljena konačna ocjena svih uzoraka.

''Istaknuo bih suradnju između fakulteta i pčelara, a mi kao fakultet imamo veliki obol u ovom događaju, ne samo kroz analizu meda, nego smo radili i školu pčelarstva, gdje smo davali savjete pčelarima. Svake godine je sve veći broj pčelara koji počinju s manjim brojem košnica, pa je nama u interesu da naše laboratorijske kapacitete proširimo. Laboratorij će biti osposobljen da analize meda digne na veću razinu, u fazi smo da ćemo već od iduće godine biti u stanju analizirati ostatke pesticida u medu što je jako bitno'', izjavio je Ostojić.

Predsjednik Saveza pčelara HNŽ-a Boras Kvesić potvrdio je kako je ova godina bila dobra za pčelare u Hercegovini.

''Ova godina je, na osnovu svih proteklih godina, zadovoljavajuća za pčelare u Hercegovini. Sezona je bila odlična, imali smo vrhunski med, a to pokazuje i preko 250 uzoraka. Pčelari su prepoznali stručnost i kvalitetu ocjenjivanja i komplet organizaciju, a danas su ovdje pčelari iz cijele Hercegovine, od Gacka do Livna, od Neuma do Konjica, a imamo učesnika iz Bosne i Hrvatske'', rekao je Kvesić.

Hercegovački med ima i svoje odlike

''Na našem području imamo preko tisuću vrsta ljekovitog i različitog bilja, bilja kojega možda nemaju ostala možda područja u BiH, tilovina, kadulja, to je odlika hercegovačkog meda i zbog toga je poseban. Uspjeli smo ga zaštiti kroz intelektualno vlasništvo, kao i u svjetskom registru u Ženevi'', istaknuo je Kvesić.

Profesorica Danijela Petrović radila je na ocjenjivanju i procjeni pristiglih uzoraka.

''Ove godine je više nego dobar med, imali smo 254 uzorka, više od 60 posto su zlatni. Prva moja reakcija jer bila ''Zar je ovoliko uzoraka?'', a kad smo sve završili ''Zar je ovoliko dobar med?''. Doista se ove godine možemo pohvaliti kako pčelari imaju kvalitetan med, po prvi put nemamo nikoga da je eliminiran i svi sudjeluju u natjecanju'', kazala je Petrović.

I ona je naglasila kako je ova godina bila dobra za pčelare.

''Ova godina je bila dosta dobra godina za pčelare, ne samo za one koji sele svoje košnice, nego i za one koji su stacionirani, a i to nam je pomoglo da imamo dobar med. Pčelari, kao skupina ljudi koji su zaljubljenici u svoj posao, iz godine u godinu uče sve više i to je rezultat toga. Također, trebamo malo više povesti računa na pakiranje, ambalažu, malo to dotjerati, ali i to je svake godine sve bolje'', smatra Petrović.

Edukacija potrošača

Na kraju je naglasila kako je jako bitno educirati potrošače kako bi uvidjeli razliku između pravog i patvorenog meda.

''Od razdoblja korone imamo puno zahtjeva za analizu od potrošača koji su kupili med u trgovinama. Oni nam donose uzorke, a većina se takvih uzoraka pokazala kao lažni tj. patvoreni med. Za borbu protiv toga je važna edukacija, prije svega edukacija svih potrošača meda. Ono što je poražavajuće, iz naših istraživanja, da su se potrošači navikli na patvorine. Moramo dosta uraditi više na edukaciji potrošača, a kada razvijemo kulturu potrošnje meda, onda nam ostaje inspekcija i da se patvorine prijave kako bi se po tom pitanju bolje reagiralo'', zaključila je Petrović.

Organizator sajma je Udruga pčelara ''Matica'' Mostar, u suradnji sa Savezom pčelara Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) i Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru (SUM).