Zbog jeftinih krivotvorina iz inostranstva domaći med se slabije prodaje

Deset posto meda u Bosni i Hercegovini. tržište nije ispravno - pokazala je analiza Agencije za sigurnost hrane BiH. Uglavnom se radi o medu iz uvoza. S druge strane, domaći med se pokazao visokokvalitetnim, ali prinosi nisu dovoljni da pokriju domaće potrebe.

Svake godine svaki stanovnik Bosne i Hercegovine u prosjeku pojede 500 grama meda. Stanovnici Europske unije konzumiraju 2,5 kilograma. Prinosi koje ostvaruju pčelari u BiH nisu dovoljni za domaće, ali ni za izvozne potrebe. Kako bi svi došli do meda, pčelarima se mora dati mogućnost da proizvedu respektabilne količine.

Pčelarski fond

''Imamo pčelarski fond. Imamo proizvodnju. Proizvodimo 2000 tona, a trošimo 4000 tona. Znači uvozimo 2.000 tona, to je šansa za nas'', kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

I ne ovisi o proizvođaču. Znanja i volje ima, ali ambicije pčelara za što većim prinosima država ne slijedi. Povećana su i izdvajanja za poticaje, ali ona nisu dovoljna. Pčelari kažu da nisu zadovoljni.

''Mi smo 2010. godine imali 10 maraka poticaja za košnicu, tada su ovce također bile 10 maraka, sada su došle na 66 KM, a mi na 12 maraka i ponosni smo na taj uspjeh. Kažu obrazovanje, mi nemamo obrazovanje. Samo što udruge organiziraju udruge. Ima li nas u školstvu. Imamo li mlade pčelare – nemamo. Prosječna dob je 60 godina. Nemamo baze. To su činjenice'', kaže Boras Kvesić, predstavnik Saveza pčelara HNŽ.

''Pravilnik nije sveto slovo i može se mijenjati. Najvažnije je da smo otvoreni za unapređenje tog dokumenta i da imamo pravilnik koji do sada nismo imali'', ističe Husnija Kudić, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede.

Uvozni med upitnog porijekla

A ono čega imamo višak je uvozni med. I to sumnjive kvalitete. Prošla godina je bila za BiH. pčelar je bio medonosan. No, zbog jeftinih krivotvorina, domaći med ne dolazi na red kod kupaca.

''Slovenija je kao članica EU pokrenula inicijativu prema EK za izmjenu propisa o medu, čime bi se spriječila prodaja patvorenog meda iz Kine i Poljske, gdje imamo cijenu od 1 do 3 eura, što jasno ukazuje da se radi o patvorenom medu'', kaže Nijaz Bajramović, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Ako mislimo dobro pčelarstvu u Bosni i Hercegovini, moramo educirati proizvođače, ali i kupce. Med koji se prodaje uz cestu, bez deklaracije, od neprovjerenog prodavača nije siguran med.