Svjetska proizvodnja hrane nadmašuje potražnju, a milijuni nemaju hrane
Centar za životnu sredinu povodom 16. listopada, Svjetskog dana hrane, skreće pozornost na trenutnu nestabilnost prehrambenih sistema te razarajuću ulogu koju pesticidi imaju u istim. Suvremeni poljoprivredni sustavi zasnivaju se na principu ostvarivanja što većih prinosa istovremeno ostvarujući najveću ekonomsku korist. Stubovi koji drže ovaj sustav uključuju intenzivnu obradu zemljišta, monokulturu, primjenu neorganskih đubriva, kemijsku kontrolu štetnih organizama, te upotrebu genetički modificiranih gajenih biljaka.
Centar za životnu sredinu povodom Svjetskog dana hrane objavljuje publikaciju “Zaštitimo oprašivače” u kojoj se može dobiti više informacija o utjecaju pesticida na razne aspekte biodiverziteta, te se građani mogu upoznati sa smjernicama koje se preporučuju za osiguranje stabilnih i zdravih prehrambenih sustava. Publikacije će biti dostupne zainteresiranim građanima na internet stranici Centra za životnu sredinu.
Svjetska proizvodnja hrane nadmašuje potražnju, ali usprkos tome milijuni ljudi i dalje nemaju dovoljno hrane. S druge strane, podaci pokazuju da je trećina odraslog svjetskog stanovništva pretila. Znamo i da se u svijetu svake godine rasipa i izgubi između 20 i 25% proizvedene hrane. Sve ovo ukazuje na ozbiljnu neravnotežu između načina na koji se hrana proizvodi, distribuira i troši i jasno je da globalni prehrambeni sustav nije održiv. Trenutna pandemija COVID-19 virusa pokazala nam je koliko je ugrožena opskrba hranom ukoliko se većinski oslanjamo na uvoz iste a ne potičemo razvoj lokalne organske proizvodnje.
Prirodna staništa oprašivača nestaju zbog promjene u upotrebi zemljišta, intenzivne obrade zemljišta i klimatskih promjena, a pesticidi predstavljaju direktnu prijetnju za zdravlje oprašivača. Pesticidi su dizajnirani da ubiju neželjene štetne organizme, ali njihova toksična svojstva i široka upotreba također štete korisnim insektima poput pčela. Čak i ako se pravilno primjenjuju, pesticidi mogu imati štetne utjecaje na pčele smanjujući njihov uspjeh u prikupljanju hrane, reprodukciji i otpornosti na bolesti.
''Organski uzgojena hrana je najsigurniji način za smanjenje izloženosti pesticidima. Za proizvodnju hrane po principima organske poljoprivrede potrebno je manje kemijskih proizvoda nego što je to slučaj u industrijskoj poljoprivredi. Također, u organskoj poljoprivredi koristi se manje energije i vode te se stvara manje otpada. Smatra se da organska hrana sadrži više antioksidanasa, hranljivih materija, minerala i vitamina. Pored toga, ova hrana ne sadrži ostatke pesticida za koje trenutna naučna istraživanja pokazuju da su štetni u dozama, a za koje vlade i industrijske grupe smatraju da su sigurne'', izjavila je Ivana Kulić, koordinatorica anti GMO kampanje u Centru za životnu sredinu.
Najsigurnija i najjeftinija opcija je pokretanje povrtnjaka i uzgajanje vlastitih proizvoda, a naše podneblje ima ogroman potencijal za proizvodnju hrane. Čak i najmanji raspoloživi prostor se može iskoristiti za uzgoj vlastite hrane. Također je moguće uključiti se ili pokrenuti projekt zajedničke bašte u okolini. Međutim, mnogi ljudi nemaju vremena, prostora ili sklonosti da to urade, te otuda potreba da se proizvodi organski uzgojena hrana. Potrebno je izbjegavati kupovinu proizvoda koji nisu organski jer pranjem voća i povrća možda neće biti uklonjeni pesticidi.
''Organska poljoprivredna gazdinstva mogu dobro da posluju dok istovremeno smanjuju toksično opterećenje pesticidima te koriste metode koje su dokazano pogodne za živi svijet u zemljištu, biodiverzitet generalno i smanjenje zagađenja, ali je najveći problem što i dalje nisu financijski podržana'', izjavila je Ivana Kulić, koordinatorica anti GMO kampanje u Centru za životnu sredinu.
