Sve više gladnih, sve manje hrane

Javne kuhinje širom BiH bilježe povećane potrebe za besplatnim obrocima uslijed situacije izazvane virusom korona, koja je mnoge ostavila bez posla.

Priznaju dobrotvori da su potrebe veće od njihovih mogućnosti te da im nedostaje i prehrambenih namirnica i novčanih sredstava.

U Zenici više korisnika

Iz "Merhameta", Regionalni odbor Zenica, ističu da je sve više ljudi koji traže njihovu pomoć.

"Nažalost, ne uspijevamo zadovoljiti sve potrebe. Uklapamo se onoliko koliko su naše mogućnosti. Mi se financiramo, u postotku od 80 posto, od donacija fizičkih i pravnih osoba. Donacije su, s jedne strane, smanjene, a s druge strane povećan je broj korisnika naših usluga. Nedostaje nam i namirnica i novčanih sredstava za režijske troškove, a sve to je neophodno da bi naše kuhinje nesmetano radile", rekli su za "Nezavisne novine" iz zeničkog "Merhameta".

Željkica Ilić, tajnik Gradske organizacije Crvenog krsta Banja Luka, kaže da po ugovoru s gradom Centar za socijalni rad određuje korisnike javne kuhinje.

Banja Luka: Više ljudi, manje obroka

"Međutim, broj ljudi koji dođu ili zovu te pitaju kako mogu da se uključe u javnu kuhinju je povećan, ali ne mogu iznijeti procjenu o kolikom povećanju se radi. Mi po ugovoru pripremamo 440 obroka svaki dan, s tim što, naravno, ako neko naiđe pa je gladan - uvijek ga nahranimo", kaže Ilićeva.

Prema njenim riječima, ovih 440 obroka u cijelosti financira grad.

"Istina je da oni ta sredstva nisu povećavali u zadnjih četiri-pet godina, a cijene rastu svakodnevno. Mi se uklapamo i još se borimo, mada sve teže. Nešto nađemo putem donacija, a nešto putem humanitarnog broja", naglašava Ilićeva.

U Tuzli projekt pomoći tijekom korone

Sead Hasić, sekretar Crvenog križa grada Tuzla, kaže da oni imaju redovne korisnike, te da su u toku pandemije s Gradskom upravom radili projekt u sklopu kojeg su osnovnim životnim potrepštinama opskrbjeli 853 obitelji.

"Tako opskrbljeno je oko 2.500 naših sugrađana", priča Hasić te dodaje da su ovim projektom obuhvaćena i osobe koja su, uslijed pandemije, ostala bez posla.

Priča da je činjenica da ih ljudi stalno zovu, ali precizne statističke podatke nemaju.

"Ljudi nam se obraćaju, a mi ih pokušavamo smiriti tako što im kažemo: 'Ako ponovo nešto bude, zvat ćemo vas'. Sve naše aktivnosti idu po projektima, opskrbljujemo ljude tako što da napravimo projekt i ako on prođe, realiziramo ga. Nemamo namjenska sredstva koja bismo mogli izdvojiti da pomognemo ljudima koji su eventualno ostali bez posla. Neki dan smo imali obitelj: oboje su radili u pekari te zbog korone ostali bez posla. Javili su nam se i mi smo im dali paket hrane. To im bude pet-šest dana, a onda se ponovo snalaze", priča Hasić.

Iz banjalučkog "Mozaika prijateljstva" rekli su medijima da je zbog velikih gužvi posljednjih dana u javnoj kuhinji "Obrok ljubavi" došlo do nestašice zaliha, a najviše im nedostaje mrkve, kupusa i luka.

"Svaki dan nam se obraća sve veći broj ljudi", naveli su iz "Mozaika prijateljstva".

Da postoje punktovi u Mostaru bi bilo više korisnika

Inače i u Mostaru se jedno vrijeme povećao broj korisnika Javne kuhinje.

''Javio nam se velik broj korisnika, ljudi koji nikada ranije nisu bili u stanju potrebe su dolazili za vrijeme pandemije jer su ostali bez posla'', rekao je ranije u razgovoru za Bljesak.info Alen Kajtaz iz Crvenog križa Grada Mostara.

Pročitajte još

Mostar: Da postoje punktovi, broj korisnika Javne kuhinje bi bio veći

Broj korisnika Javne kuhinje, je kako kaže Kajtaz povećan u odnosu na period prije nove godine, kada su radili presjek broja korisnika, a pandemija je, tvrdi, poremetila dosta toga u radu Crvenog križa.

''Za vrijeme pandemije broj naših korisnika se povećao za oko 100 korisnika. Dakle u ranijem razdoblju ih je bilo oko 300, taj broj je porastao na 398 korisnika, i sada se vratio na 343 korisnika što je optimalan broj ljudi u stanju potrebe što se tiče gradske sredine'', kaže Kajtaz, odgovorno tvrdeći da bi se broj udvostručio kada bi postojala mogućnost da se otvore punktovi u nekim prigradskim sredinama. Velik je broj korisnika kaže, koji su u stanju potrebe i fizički su udaljeni od Javne kuhinje, te nisu u mogućnosti doći.

''To je jedan veliki problem; kako i na koji način se pomoći ljudima koji nisu u mogućnosti doći. Napravili smo neke poteze i osiguravali tim ljudima pakete s hranom i higijenom, nismo imali nikoga tko je, da kažem, bio gladan. Ali nije riječ samo o ovoj situaciji, uvijek je postojala potreba za punktovima, no sve to podrazumijeva dodatna financijska sredstva koja bi se trebala naći, a potrebe su veće od naših mogućnosti i više nego što nas mogu pratiti financijska sredstva koja dobivamo s različitih razina vlasti'', poručio je Kajtaz.

Epidemija je, pojašnjava, poremetila i tijek financiranja, pa ako je Crveni križ nekada imao 60 posto pokrivenih financija od strane vlasti, sada je obrnuta situacija; što znači da su sada 60 posto financija morali tražiti kroz projekte i donacije.