Svaki peti med krivotvoren, a meso puno bakterija

Svaki peti med u BiH je patvoren, a u mesu je najviše bakterija, navodi se u podacima Agencije za sigurnost hrane koja svake godine provodi analizu kvalitete hrane koju koristimo.

Večernji list objavio je kako je u rezultatima posljednje javno dostupne predočeno kako je u razdoblju od početka do kraja 2018. godine ukupno obrađen 85.601 uzorak hrane, od čega je neodgovarajuće bilo 4007 uzoraka ili 4,68%. 

Najveći broj uzoraka hrane uzet je iz kategorije meso i proizvodi od mesa stoke i divljači, što je činilo 44,06%, zatim složena jela i gotova jela od 21,65% te tijesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi 14,57%.

Pročitajte još

Najstarija Širokobriježanka: Hrana ti je sve

Tijesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi imali su daleko lošije rezultate, odnosno bilo je neispravno čak dva posto analiziranih. U okviru te analize povrće je bilo bez ijedne zamjerke, no ne i voće kod kojega je od 458 uzoraka bilo 11 neispravnih, odnosno dva posto. Kada su pak u pitanju meso i proizvodi od mesa, neispravna su bila 374 uzorka od 31.197. U gotovo svim kategorijama izvan ispravnoga bila je i aromatizirana voda, pića na bazi vode i slični proizvodi. Čak 1,75 posto je takvih proizvoda.

Istodobno, prema predstavljenim podacima, na mikrobiološke parametre ukupno je ispitivano 66.035 uzoraka hrane. Od ukupnog broja analiziranih uzoraka, u svrhu službene kontrole uzorkovan je 17.421 uzorak, a u ostale svrhe 48.614 uzoraka. Od ukupnog broja analiziranih uzoraka, 794 uzorka ili 1,20% nije bilo u skladu s važećim propisima.

Ponovno je “najproblematičnije” bilo meso i proizvodi od mesa s ukupno 201 uzorkom od 21.910 analiziranih, što pak iznosi 1,23 posto.

Mikrobiološka analiza pokazala je i da je 207 proizvoda bilo neispravno u kategoriji tijesto i proizvodi na bazi tijesta, dok je kod jaja i proizvoda od jaja bio samo jedan takav slučaj od tristotinjak analiziranih.

Najčešći uzrok mikrobiološke neispravnosti bila je prisutnost enterobakterija, Escherichije coli, aerobnih mezofilnih bakterija te kvasaca i plijesni. Prisutnost enterobakterija u namirnicama indikator je fekalnog zagađenja, tj. nedovoljne higijene tijekom proizvodnje, čuvanja i rukovanja namirnicama. Namirnice u kojima se ustanovi prisutnost enterobakterija smatraju se zdravstveno neispravnima.

Escherichia coli spada u enterobakterije, tj. bakterije koje žive u crijevima ljudi i životinja. Postoji jako puno vrsta Escherichija i mnoge su “normalni” stanovnici probavnog trakta čovjeka i životinja pa ih koristimo kao indikatore fekalnog zagađenja hrane, vode ili mora.

Povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija u hrani indikator je starosti i lošije mikrobiološke kvalitete kontaminacije, odnosno početka kvarenja.

Escherichia je pronađena u 204 mesna uzorka, čak 135 aerobne bakterije, 175 enterobakterija, a stafilokok kod 61 te salmonela kod još 35 uzoraka. Na fizičko-kemijske parametre ukupno je uzorkovano i analizirano 4778 uzoraka hrane. Od ukupnog broja analiziranih uzoraka, 105 uzoraka (2,20%) nije bilo u skladu s važećim propisima. Poražavajući su podaci o medu. Od 295 analiziranih, čak 21 posto, odnosno 62, praktički nisu bili medovi, nego pak “zamjene” spravljene od šećera, boja i drugih dodataka.