Iako je vađenje i prodaja prstaca u Bosni i Hercegovini zabranjeno već jedanaest godina, ove zaštićene školjke i dalje završavaju na tanjurima restorana duž obale i u unutrašnjosti zemlje. Istraživanje BIRN-a pokazuje da se zabranjeni ulov iz Neuma, jedinog bosanskohercegovačkog mjesta na moru, i dalje prodaje gotovo otvoreno – i to bez nadzora nadležnih tijela.
Ronioci koji zaranjaju u neumskom zaljevu priznaju kako dnevno mogu izvući i do deset kilograma prstaca, koje potom prodaju restoranima za 125 do 150 eura po kilogramu. Iako zakon Hercegovačko-neretvanske županije predviđa kazne do 7.600 eura za pravne osobe, u praksi inspekcije gotovo da ne postoje.
"Nas je pet ili šest koji vadimo ove školjke u Neumu, i svaki od nas opslužuje različite restorane," rekao je jedan od ronilaca, dodajući kako ih ljudi traže upravo zato što su zabranjeni.
Stručnjaci upozoravaju da vađenje prstaca ima razoran učinak na morski ekosustav. „Da biste ih izvukli, morate razbijati stijene, čime uništavate cijeli životni prostor brojnih morskih vrsta,“ objašnjava morski biolog Nikša Glavić s Instituta za more i obalu u Dubrovniku.
Prstaci, poznati i kao Lithophaga lithophaga, prirodno žive u stijenama desetljećima, polako bušeći male šupljine koje postaju dom brojnim drugim organizmima. Njihovo vađenje razbija morski supstrat, uništavajući skloništa riba, algi i hobotnica te dovodi do drastičnog pada bioraznolikosti.
Unatoč zabrani, prstaci se i dalje nude u neumskim restoranima, često čak i javno na jelovnicima. Jedna porcija od 300 grama stoji oko 20 eura, a ronioci tvrde da ih naručuju političari i imućniji gosti iz Hrvatske, gdje je zabrana strogo provedena.
"U Hrvatskoj se takvi delikatesi prodaju isključivo ispod pulta", navodi hrvatska inspekcija za zaštitu prirode, koja godišnje provodi pedesetak kontrola. U BiH, međutim, zabrana vrijedi samo za područje HNŽ-a, dok na državnoj razini ne postoji regulativa.
Bivša tužiteljica Jasmina Iftić smatra da bi Federacija BiH mogla primijeniti kaznene odredbe o zagađenju okoliša, jer vađenje prstaca izravno ugrožava morski biodiverzitet. "Uništavanje morskog dna moglo bi se tretirati kao kazneno djelo", rekla je Iftić za BIRN.
Dok Europa oštro kažnjava trgovinu prstacima, Neum ostaje svojevrsna siva zona – mjesto gdje se, usprkos zabrani, iz mora i dalje vadi ono što bi trebalo ostati u njemu.
