Iako se u različitim izvorima pojavljuju i različiti datumi njegova rođenja, ovih dana navršilo se tri stoljeća od rođenja Arthura Guinnessa, utemeljitelja jednog od najslavnijih svjetskih brendova – čuvenog irskog piva „Guinness“.
Guinness je rođen 28. rujna (ili 24. rujna) 1725. godine u irskom selu Celbridge kao sin poljoprivrednika Richarda i Elizabethe, koji od samog početka baš i nije imao velike šanse za uspjeh.
Priča o Guinnessu započinje 27 godina nakon njegovog rođenja kada je po oporuci svojeg kuma, nadbiskupa Cashela, koji je zapošljavao Arthurova oca Richarda kao upravitelja imanja, u nasljedstvo dobio £100.
Tu je svotu iskoristio na Staru godinu, 31. prosinca 1759., kao polog za pokretanje vlastite pivovare u Dublinu. Ušao je u najam kompletne pivovare St. James's Gate Brewery, uključujući pravo na korištenje vode, u trajanju od 9000 godina, a godišnji je najam iznosio £45.
Iizgledi za poslovni uspjeh bili su skromni. Riskirao je već na osnovnoj ideji, proizvodnji tamnog piva – oni ga nazivaju porter ili stout, koje se do tada nije proizvodilo nigdje u Irskoj, već je bilo relativno nova vrsta piva, izvorno nastala u Engleskoj, gdje je i konzumirana.
Rizik mu se isplatio jer će deset godina kasnije prvi put brodom izvesti šest i pol barela piva u Englesku. Nakon toga povijest govori o konstantnom rastu i širenju koje nije stalo do danas, uz male stagnacije tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata i recesije početkom 30-ih godina 20. stoljeća.
Čovjek koji potpiše ugovor na 9000 godina nikako ne može ostati nezamijećen. Osim što je ušao u legendu i što se dnevno popije oko 10 milijuna krigli njegova Guinnessa širom svijeta, od 2009. godine (na 250. godišnjicu pivovare) obilježavaju se i Arthurovi dani koji su u brojnim zemljama obilježeni dobrom glazbom, pozitivnom energijom i, čime drugim, nego dobrim pivom.
Samo pivo proizvodi se od ječma, hmelja, kvasca i vode koja potječe sa planine Wicklow. Ljudi su često u zabludi da je Guinness crn. On zapravo ima veoma tamnu nijansu rubin crvene boje koja potječe od prženog ječma. U prosječnoj je krigli Guinnessa samo 198 kalorija, što je manje nego u mlijeku ili u soku od naranče.
Iako je Guinness sinonim za stout, Arthur ga nikada nije skuhao. To je učinio njegov sin, Arthur (drugi), koji je osmislio recept za pivo koje je bilo preteča Guinnessovog stouta kakvog danas pijemo.
Arthur Guinness je oženio Oliviu Whitmore koja mu je rodila 21 dijete, ali tragično, samo ih je deset preživjelo do odrasle dobi. Irci ga pamte kao filantropa. Nesebično je davao novac u dobrotvorne svrhe, zalagao se za bolju zdravstvenu skrb siromašnih, promovirao galsku umjetnost kako bi pomogao u očuvanju irskog identiteta.
Čak je i bio u odboru bolnice koja je pomagala svima onima koji nisu imali sredstva za liječenje. Neki kažu da je za vrijeme drugog svjetskog rata upravo Arthur Guinness spasio Irsku od propasti.
Kompanija Arthur Guinness Son and Co. u osamdesetima je poslovala je pod imenom Arthur Guinness and Sons PLC, da bi se 1997. udružila s britanskom kompanijom Grand Metropolitan u kompaniju Diageo sa sjedištem u Londonu koja je postala najveći proizvođač alkoholnih destilata na svijetu.
Naravno, slavna knjiga rekorda također ima veze s ovim čovjekom. Prvi ju je put 1955. godine objavila pivovarska tvrtka Guinness.
Naime, 1951 godine, ondašnji direktor Guinnessa Hugh Beaver otišao je s prijateljima u lov te je tako krenula rasprava o tome koja je najbrža sportska igra u lovu na ptice. Naravno do odgovora nisu došlu jer je mišljenja bilo previše i tako je odlučio izadi knjigu koja će rješavati sva takva pitanja i rasprave diljem pubova.
Arthur Guinness umro je 23. siječnja 1803. godine, a na njegov grob svakodnevno dolaze brojni posjetitelji i ostavljaju limenke ili krigle piva. Sahranjen je na groblju Saint James's Burial Ground u Dublinu.
