Nutricionistica savjetuje - kako spremiti pravilan obrok za školarce

Za pravilan rast i razvoj djece i mladih osnovni je preduvjet pravilna prehrana. Osobito to vrijedi za učenike, koji su izloženi nemalim mentalnim naporima. Nutricionistica Nevena Pandža dala je osnovne savjete za prehranu školaraca.

''Dnevne energetske potrebe uvjetovane su brojnim čimbenicima poput dobi, spola, razine tjelesne aktivnosti te su specifične za svaku osobu. Edukacija o pravilnoj prehrani i uvođenje pravilnih prehrambenih navika od rane dobi je bitno radi razdoblja rasta i razvoja koje je karakterizirano povećanom potrebom za hranjivim tvarima i energijom. Dugoročno gledano, nedovoljan ili prevelik energetski unos može narušiti zdravlje djece i mladih radi čega je važno imati adekvatan energetski unos, hraniti se raznoliko i imati svakodnevnu tjelesnu aktivnost'', objašnjava za Bljesak.info Pandža.

Kako kaže, pravilna prehrana djece i mladih sastoji se od tri glavna obroka (zajutrak, ručak, večera) i dva međuobroka (doručak, užina). Spajanje obroka se ne savjetuje te je između pojedinih obroka potrebno osigurati najmanje 2 sata razmaka.

Radi pravilnih i zdravih navika, savjetuje se imati ustaljeno vrijeme za jelo, pri čemu za užinu treba osigurati najmanje 15 minuta, a za ručak najmanje 30 minuta.

''Djeca, a ni odrasli nikako ne bi smjeli preskakati zajutrak koji je obrok unutar sat vremena od buđenja i smatra se najbitnijim obrokom u danu jer osigurava energiju za početak novog radnog dana..Bitno je da tijekom dana unosimo raznovrsnu hranu iz svih skupina namirnica: Voće, povrće, žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi te proteinsku skupinu, kojoj pripadaju namirnice poput mesa, ribe i jaja'', kaže Pandža, te dodaje da sokovi nisu dobri za djecu, te da ih treba rijetko piti.

''Koliko god bio primamljiv okus, miris i izgled gaziranih i zaslađenih sokova, djecu se treba naučiti da se oni piju u rijetkim prilikama. Važno je istaknuti potrebu za unosom čiste vode i nezaslađenih biljnih čajeva. Od sokova se preporučuju voćni i povrtni svježe-cijeđeni sokovi. Uzimanjem dovoljnih količina tekućine sprječavamo stanja blage dehidracije koja mogu utjecati na tjelesnei mentalne mogućnosti djece. Što je veći gubitak vode, simptomi nedostatka su ozbiljniji: lošakoncentracija, glavobolja, pospanost, oštećena regulacija temperature tijela, ubrzano disanje, grčenjemišića, gubitak ravnoteže'', kaže Nevena te dodaje djeci između 4-14 godina preporučuje se unos 1,2-1,8 L vode dnevno (što je oko 5-7 čaša), a između 14-18 godina 2,6 L (oko 11 čaša) dnevno za dječake, odnosno 1,8 L (oko 8 čaša) dnevno za djevojčice. Što su djeca tjelesno aktivnija, potrebe za unosom tekućine se povećavaju, budući da dolazi do povećanog gubitka vode znojenjem, naročito ako je temperatura okoliša visoka.

Noseći od kuće školsku užinu, djetetu smanjujemo mogućnost kupovine visokoenergetskih i niskonutritivnih namirnica, produžujemo mu vrijeme za odmor i opuštanje, a sigurniji smo da jede uravnotežen i pravilan obrok.Često imamo volju i želju za promjenom prehrambenih navika, ali nam manjka ideja. Školske užine mogu biti visokohranjive, ukusne i primamljive djeci, kaže Nevena.