Nemate baštu, a želite svjež peršin - Uzgojite ga u posudi!
Peršin u posudi najčešće se uzgaja kao začin u kulinarske svrhe. Peršin je jedna od rijetkih vrtnih biljaka koja dobro podnosi hladnoću i mraz. On je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki i izuzetno je zdrav, pun antioksidansa, vitamina i minerala.
Najviše sadrži vitamine C, A, K i vitamine B skupine. Od minerala najveći postotak čini kalij, a nakon njega dolaze magnezij, bakar, cink, željezo i mangan.
Peršin je najbolje koristiti u svježem obliku kako bi se najbolje iskoristili vitamini i minerali, ali može se i sušiti i zamrzavati.
Peršin će lijepo uspijevati u vrtovima, ali može se uzgajati i u posudama na balkonu ili prozorima.
Ako nemate mogućnost sadnje u vrtu, nemojte se ustručavati u pokušaju uzgoja ove biljke.
Bitno je samo da mu tijekom ljeta osigurate vlagu i zaštitite od sunca, a u zimskim mjesecima da ga držite na zaštićenom i osunčanom mjestu.
Poslije druge uzgojne godine, peršin odlazi u sjeme i zato ga je potrebno iščupati i zamijeniti novim, piše RTL.
Sadnja peršina u teglu
Prije nego što posadite peršin u teglu, namočite sjeme peršina u vodu i ostavite da tako stoji preko noći. Između 70 i 90 dana nakon što ste peršin posadili, listovi će biti zreli za branje. Prilikom sadnje imajte na umu da tegla mora biti duboka jer peršin ima duži korijen
Temperatura
Kada je riječ o optimalnoj temperaturi za uzgoj peršina, treba najprije istaknuti da je minimalna temperatura za klijanje sjemena 3-4°C. U takvim uvjetima od sjetve do nicanja prvoga peršina treba otprilike mjesec dana.
Sporo klijanje može uzrokovati nedostatak vlage i kisika u sjetvenom sloju. Uz optimalnu temperaturu od 20°C te vlažnost sjetvenog sloja, sjeme može početi klijati za otprilike 10 dana. Mlade biljke peršina nakon nicanja mogu podnijeti temperature do -4°C, a razvijenije biljke podnose i niže temperature. Optimalna temperatura od 18°C i umjerena opskrbljenost tla vodom rezultiraju pravilnim korijenima
Visoke temperature od otprilike 30°C usporavaju rast korijena koji tada postaje tankim i vlaknastim. Sve u svemu, za uzgoj peršina najpovoljnija je umjerena kontinentalna klima s prosječnim dnevnim temperaturama od oko 20°C uz dovoljnu količinu vlage u tlu i zraku.
Zalijevanje i navodnjavanje
Potrebno je voditi računa o ravnomjernoj opskrbi vodom tijekom vegetacije. U fazi nicanja treba osigurati optimalnu vlagu u sjetvenom sloju tla zato što je u suprotnom nicanje otežano i neujednačeno. Što se tiče faze zadebljanja korijena, tada je više nego ikada potrebno osigurati dovoljno vode. Ako izostanu oborine, potrebno je navodnjavanje (20-30 mm).
Kao najprimjerenija metoda navodnjavanja peršina izdvaja se kišenje koje osigurava da se voda raspodjeljuje po površini tla u obliku prirodne kiše. Brojne su prednosti ove metode, kao što su mogućnost upotrebe u različitim topografskim uvjetima, nepotrebni ili minimalni pripremni radovi na zemljištu, mogućnost ekonomičnog korištenja raspoložive vode zbog točnog doziranja, mogućnost navodnjavanja tek zasijanih polja i mladih nasada i dr. Navodnjavanje kišenjem odvija se tako da uređaj sistema zahvaća vodu iz izvora, potom je tlači kroz cijevi i na kraju ju, u obliku prirodne kiše, raspodjeljuje po površini koju navodnjava, piše Vrtlarica.
Gnojidba
Mineralna gnojidba vrši se na osnovu analize tla i prema planiranom prinosu. Okvirno, prije sjetve dodaje se 800 kg/ha NPK 7-20-30 + Fe + Zn + 200 kg/ha Uree 46% N.
Tijekom vegetacije listovi peršina listaša kose se u 2-3 navrata i peršin nakon svakog razvija nove listove. Ti novi listovi zahtijevaju dovoljnu količinu dušika kako bi zadovoljili kvalitetom i količinom.
Zbog toga se može zaključiti da peršin listaš ima veće potrebe u odnosu na dušik. Nakon svakoga otkosa prihranjuje se s 30-50 kg/ha dušika.
Sušenje peršina
Kako biste si osigurali peršin tijekom cijele godine u svojemu kućanstvu, vrlo ga lako možete pohraniti sušenjem i pri tome će peršin također sačuvati svoj miris, aromu i nutritivna svojstva. Pritom je potrebno pravilno odvojiti listove koji su zdravi, odnosno koji pokazuju jednolike zelene boje bez mrlja.
Ukoliko postoje žuti dijelovi u osušene grančice, utoliko je takve dijelove potrebno ukloniti. Također, uklanja se i donji dio peteljke koji je presavijen. Takve je listove potrebno oprati u hladnoj vodi i ostaviti ih da se suše nekoliko dana (5-14) na suncu na kuhinjskoj krpi ili nekoj drugoj sličnoj podlozi. Što se tiče korijena peršina, on se temeljito pere grubom četkom, a oljušteni korijeni režu se na tanke kriške.
Sušenje listova peršina odvija se sve dok se ne počnu raspadati pod prstima. Kada peršin postigne taj stupanj, tada ga možete pohraniti u staklenu bocu i nadalje koristiti prema potrebi tijekom cijele godine. Ako nemate vremena ili strpljenja za sušenje peršina zrakom, možete posegnuti za bržom metodom, odnosno osušiti peršin s pomoću pećnice. Pećnicu zagrijte na temperaturu od otprilike 50 stupnjeva i sušite peršin oko 5-6 sati s lagano otvorenim vratima. Druga je brža mogućnost sušenje u mikrovalnoj pećnici na 2 minute, a ako niste zadovoljni rezultatom možete produžiti vrijeme sušenja. Pritom su potrebni kontrolni pregledi u razmaku od 1 minute.
Skladištenje peršina
Listovi peršina nakon berbe čiste se i peru, a zatim slažu u kutije ili letvarice. Listovi peršina može se skladištiti u hladnjačama i do 8 tjedana na temperaturi od -1 do 0 stupnjeva, i to pri relativnoj vlazi zraka od 95 %. Korijen peršina može se skladištiti u trapovima, podrumima ili hladnjačama.
Peršin koji se uzgaja za vlastite obiteljske potrebe može se osušiti ili, pak, zamrznuti. Najprije se opere hladnijom vodom, nasjecka se na sitne dijelove i ostavi da se dobro osuši, a nakon toga sprema se u plastične posude i pohranjuje u zamrzivač. Može se i osušiti na zraku, kao što je već rečeno, i potom spremiti u kutiju s poklopcem. Suhi se peršin može čuvati na tamnom i hladnom mjestu nekoliko mjeseci, a zamrznuti se može do pola godine. Nakon toga počinje gubiti aromu i okus.
Peršin koji se uzgaja zbog korijena, postiže punu zrelost u trenutu kada listovi postanu žuti. Tada se na manjim površinama vadi ručno, a na većim s pomoću kombajna. Poput listova, korijen se peršina nakon vađenja pere i pakira u kutije ili letvarice, a može se skladištiti do 6 mjeseci.
