Koje su prednosti zimnice?

Tijekom hladnih zimskih dana preporučuje se konzumiranje zimnice, jer je u tom periodu manjak svježeg povrća i voća. No, osim toga, nutricionisti savjetuju da se zimnica, odnosno fermentirano povrće i voće, koristi i zbog brojnih benefita, prenose Nezavisne novine.

U nastavku možete pročitati zbog čega bi je trebalo koristiti.

Zbog čega treba praviti i jesti zimnicu?

Pravljenje zimnice, odnosno kiseljenje povrća je, prema riječima nutricionista, uz zamrzavanje, jedan od najboljih mogućih načina čuvanja i skladištenja.

Metode konzerviranja koriste se od davnina, kako bi se povrće sačuvalo od kvarenja, ali i kako bi bilo dostupno cijele godine, a najzdravije je ono koje se uzgaja u sezoni u prirodnim uvjetima i kao takvo je najpogodnije za konzerviranje prirodnim metodama.

Zimnica je, ako je napravljena na tradicionalan način, prirodnim fermentiranjem na sobnoj temperaturi uz pomoć bakterija mliječno-kiselinskog vrenja, te bez dodavanja aditiva i drugih konzervanasa, osim soli, riznica hranjivih materija.

Hranjive vrijednosti

U ovisnosti od toga koja vrsta povrća se kiseli, zavisi i kojim hranjivim materijama će biti bogata zimnica. Na primjer, u 100 grama kiselog kupusa ima svega 27 kalorija, što ga svrstava u dijetalne namirnice. Osim toga, kiseli kupus sadrži enzime i vlakna, koji pored poboljšavanja varenja imaju pozitivne efekte i na zdravlje srca.

On je bitan i za zdravlje kostiju jer omogućava taloženje kalcija u kostima.

Nutricionisti pojašnjavaju da kiseljenjem nastaju probiotici, dobre bakterije koje imaju mnoge benefite za zdravlje.

Ukiseljene namirnice ne gube na svojim nutritivnim svojstvima, a mnoga su time i poboljšana. Povrće koje je biološki konzervirano ima veliki značaj za zdravlje tokom zimskih dana zbog svoje hranjive vrijednosti, odnosno vitamina i minerala, prehrambenih vlakana i, naravno, zbog izuzetnih organoleptičkih svojstava koja osvježavaju i dopunjuju ukus zimske hrane.

Fermentirane namirnice u pravilu su ukusnije od svojih sirovih izvora, a i znatno su probavljivije.

Nutricionisti navode da se konzumiranjem ukiseljenih proizvoda povećava kiselost u crijevima ljudskog organizma, čime se sprečava rast štetnih mikroorganizama čije djelovanje može biti jako opasno.

Inače, konzervisanje soljenjem je najstariji način pripremanja zimnice.

Prirodni probiotici

Treba naglasiti da mliječne bakterije predstavljaju prirodne probiotike, te da njih ima u probavnom traktu od 1,5 do dva kg. One vare hranu za nas, pomažu da stvorimo pojedine vitamine, brane nas od bakterija, virusa, gljivica, toksina, te čak i deaktiviraju, uništavaju mnoge kancerogene tvari.

Tako i probiotici, zajedno sa vlaknima koje imamo u povrću, a koje kiselimo, reguliraju zatvor i dijareju, smanjuju plinove, te djeluju pozitivno na upalne bolesti crijeva.

Kalcij i fosfor u prevenciji osteoporoze

Povoljan odnos kalcija i fosfora omogućava maksimalno iskorištavanje kalcija, što dovodi do jačanja kostiju. Kiseljenjem kupusa nastaje i aktivni oblik vitamina B12, koji se obično nalazi u životinjskim namirnicama. Njegova uloga je stvaranje eritrocita, crvenih krvnih zrnaca koja uspješno prevoze kisik po cijelom tijelu.

No, savjetuje se da, iako je zimnica zdrava, treba da je izbjegavaju osobe koje imaju problema sa hipertenzijom i disfunkcijom bubrega jer se za njihovu pripremu kao konzervans koristi sol.

Kako čuvati zimnicu?

Rok trajanja zimnice zavisi od mnogo faktora, između ostalog, kvaliteta povrća, higijenskih uvjeta pripreme, te načina čuvanja proizvoda.

Nutricionisti savjetuju domaćicama da za zimnicu biraju najkvalitetnije, dovoljno zrele, ali ne i prezrele, neoštećene plodove. Osim toga, posude u kojima se priprema zimnica treba da budu sterilizirane, kao i sav pribor koji se koristi. Staklene posude u koje se zimnica sprema isto tako treba da prođu fazu sterilizacije, a prostorije u kojima se skladišti i čuva zimnica treba da budu hladne, tamne i suhe, što će svakako produžiti rok trajanja onoga što je u teglama i bocama.