Kad bi se doniralo hranu koju se sad baca, nitko u BiH ne bi bio gladan

Dok jedni gladuju, drugi bacaju hranu. Naime, Bosna i Hercegovina je u vrhu europske liste po količini bačenih namirnica. Dok se hranu baca, sve je veći broj bh. građana koji nemaju ni jedan obrok tijekom dana.

S druge strane, svakodnevno svjedočimo potresnim pričama o gladi i siromaštvu, poput one o bebama koje umjesto mlijeka piju brašno s vodom, a hranu se u Bosni i Hercegovini, ako je suditi prema statistici, baca i šakom i kapom, piše Večernji list.

U BiH je danas najmanje 60 javnih kuhinja u kojima se hrani najmanje 16.800 osoba. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama kako bi preživjeli. Prije šest mjeseci u Bratuncu je otvorena i prva javna kuhinja za bebe, a u Lukavcu djeluje javna kuhinja za djecu s invaliditetom.

Postoje zahtjevi za otvaranje novih javnih kuhinja i u drugim sredinama, a broj korisnika javnih kuhinja, zbog sve teže ekonomske situacije, stalno raste. Prema posljednjem izvješću Ujedinjenih naroda, u BiH se godišnje bace 273.000 tona hrane. To znači da svaki građanin naše zemlje godišnje u prosjeku baci 83 kilograma hrane.

Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane u BiH, prema ranijim podacima, unište polovinu spomenute hrane (140.000 tona), a drugu polovinu bačene hrane predstavlja otpad iz kućanstava. Veliku količinu uništene hrane moglo bi se donirati kad bi država imala više sluha. Zakonska regulativa otežava proces doniranja. Kompanije na doniranu hranu moraju platiti 17% PDV-a.

Iako ne postoje objedinjeni podaci sanitarnih inspekcija koja je količina hrane i u kojoj vrijednosti uništena zbog isteka roka trajanja, na osnovi intervjua s kompanijama procjena je da je u 2020. godini uništena hrana u vrijednosti od 126,6 milijuna konvertibilnih maraka. Od 140.000 tona hrane koju se uništi godišnje, može se spremiti 280,000.000 obroka, što predstavlja 767.123 obroka dnevno.

Oslobađanje donacija hrane od plaćanja PDV-a omogućilo bi da ta hrana bude donirana javnim kuhinjama koje brinu o ugroženom stanovništvu. Sada je tvrtkama jeftinije uništiti hranu, što ih oslobađa plaćanja PDV-a, nego je donirati te na nju platiti PDV.

Ukidanje PDV-a na donacije hrane donijelo bi višestruku korist za socijalno ugrožene kategorije, kompanije - donatore, državu, ali i sve građane BiH. Ako bi hrana koju se sada uništava došla do onih kojima je potrebna, ni jedna osoba u BiH ne bi bila gladna. Došlo bi do smanjenja postotka osoba koje žive ispod linije siromaštva, a to bi smanjilo broj socijalnih problema. 

PDV na doniranu hranu ukinut je prije nekoliko godina u Hrvatskoj. Prema podacima državnih tijela, ukupna nabavna vrijednost donirane hrane bez PDV-a u 2020. godini iznosila je 19,278.809 kuna.

Riječ je o povećanju od trećine u odnosu na 2019., kada su prijavljene donacije u vrijednosti od 12,991.467 kuna. Prodajna vrijednost donacija iznosila je 29,004.125 kuna bez PDV-a, što je značajno više u odnosu na 19,836.745 kuna, koliko je donirano u 2019. godini. Ukupno je 85 tvrtki Poreznoj upravi prijavilo donacije.

S obzirom na sve manju kupovnu moć građana BiH, za očekivati je i da sve više robe istek roka trajanja dočeka na policama trgovina i propadne, dok se, s druge strane, povećavaju redovi pred pučkim kuhinjama koje ne mogu naći sredstva za rastući broj korisnika.

Ukidanjem PDV-a na doniranu hranu kompanijama u BiH više bi se isplatilo donirati hranu nego platiti troškove uništenja, što trenutačno nije slučaj jer kompanije snose troškove uništavanja hrane koji iznose oko 5% vrijednosti uništene hrane.