EU uvodi nova stroža pravila za dopuštene količine olova i kadmija u hrani

Europska unija uvodi strože standarde kad je riječ o olovu i kadmiju u hrani, u sklopu šireg plana za prevenciju raka jer olovo i kadmij su kancerogeni, piše portal HRT-a.

Najnovija istraživanja pokazuju da ne postoji prag ispod kojeg se može sa sigurnošću isključiti njihovo štetno djelovanje na ljudsko zdravlje.

Visoke razine olova pronađene su u ribi, povrću i dodacima prehrani. Za cijeli niz namirnica stroža pravila kada su u pitanju maksimalno dopuštene količine kadmija i olova. Ti teški metali nalaze se u prirodi, no njihovo unošenje u organizam može nam naškoditi dugoročno.

''EU sa mnoštvom sada svojih inicijativa, zakona, ide ka tome da jedemo zdravije. Kaže se da je hrana lijek, ali ako uzmemo u njoj nešto što je otrov - dugoročno nam može biti vrlo štetna i može potencijalno uzrokovati karcinom'', rekla je za HRT zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.

Nova pravila stroža su za dječju hranu. Na popisu namirnica u kojima se kontrolira količina olova i kadmija. Koliko ćemo unijeti olova i kadmija ovisi i o o tome koju vrstu hranu jedemo i u kojim količinama.

''Olovo i kadmij su teški metali za koje se prema najnovijim istraživanjima ne može odrediti minimalna dopuštena koncentracija za koju možemo reći da je sigurna za zdravlje. Problem je što u hrani, recimo u žitaricama ima relativno mala količina teških metala. Ali kako naši građani konzumiraju puno žitarica, kroz godine se akumulacijom u organizmu može dovesti do rizika za razvoj karcinoma'', dodaje Biljana Borzan. 

Kadmij u namirnice može migrirati iz umjetnih gnojiva, posebno u žitarice i povrće. Može se pronaći i u lignjama, školjkama, pa čak i duhanskom dimu. Povećane količine kadmija talože se u bubrezima i vremenom dolazi do oštećenja i gubljenja njihove funkcije. 

Olovo u hranu dospijeva primjerice iz onečišćenog okoliša ili loše kvalitete konzervi.