10 zdravih namirnica koje nisu tako sjajne

Proizvođači hrane i proizvoda vezanih uz zdrav život često skloni pretjeranoj samohvali, a sve u svrhu što bolje prodaje. Budući da redovito to znaju upakirati u vrlo dobre i uvjerljive reklame, skloni smo im povjerovati.

Upravo u takvoj situaciji lako nam se može dogoditi da se nađemo s hladnjakom i policama prepunima „zdravih" proizvoda koji u stvarnosti nisu ni blizu tako čudotvorni kakvima se predstavljaju. Donosimo vam deset takvih najčešćih primjera, piše Metroportal.hr.

Banane - konzumiranje banana u umjerenoj količini zasigurno vam neće naštetiti, a izvrsne su i kao ukusan međuobrok. Ipak, banane su daleko od idealne zdrave hrane, budući da (za voćku) imaju dosta kalorija, a ne sadrže u sebi ništa što ne možete dobiti iz drugih, mnogo zdravijih izvora, koji se redovito nalaze u planovima zdrave prehrane.

Bezmasni dresing za salatu - u ovu bismo kategoriju mogli staviti brojne „bezmasne" ili „manje masne" proizvode i preljeve, koji se reklamiraju kao zdrava alternativa klasičnim varijantama, pritom prešućujući činjenicu da su takvi dresinzi uglavnom prepuni šećera kako ne bi izgubili na okusu zbog smanjene masti. Upravo zbog toga često znaju biti puno pogubniji po zdravlje, budući da naše tijelo treba masnoću, dok to nije slučaj s dodanim šećerom.

Bjelanjak - vjerujemo da ste već barem jednom od kojekakvih „stručnjaka" čuli da u bjelanjcima od jaja možete uživati do mile volje, pod uvjetom da ne jedete i žumanjke. Iako su bjelanjci dobar izvor proteina, nikad ne biste trebali prejedati se njima, a istovremeno potpuno izbjegavati žumanjke. Vrijedi napomenuti kako je zadnjih nekoliko godina provedeno više studija na ovu temu te niti jedna od njih nije uspjela pronaći bilo kakvu vezu između konzumacije žumanjaka i povećanog rizika od visokog kolesterola ili bolesti srca. Štoviše, nekoliko njih pokazalo je kako umjerena konzumacija jaja (bjelanjaka i žumanjaka, bez soli) smanjuje rizik od srčanog udara za 20 posto.

Integralno brašno - kako smo već u nekoliko navrata pisali na stranicama našeg portala, brašno iz žitarica punog zrna danas je samo još jedan marketinški trik koji uglavnom služi da nam umiri savjest. Naime, da bi neko brašno dobilo etiketu integralnog, mora u sebi sadržavati 51 posto žitarica iz punog zrna, dok ostalih 49 posto može biti što god proizvođač poželi. Istraživanja su pokazala i kako se u ljuskama zrna mogu zadržavati pesticidi i teški metali, koji imaju kancerogena svojstva. Sve u svemu, osim ukoliko sami ne uzgajate svoje žitarice na organski način te ih sami meljete, ne uzdajte se u „zdravost" industrijskog brašna.

Jogurt - prirodni je jogurt sasvim dobra i zdrava namirnica koja pomaže u očuvanju zdravlja i dobrog imuniteta. Problem s jogurtom leži u činjenici da su tek rijetki proizvodi koji se zovu jogurtom zapravo pravi jogurt. Bilo kakve zaslađene varijante redovito su krcate kalorijama, a istraživanja pokazuju i kako povećana konzumacija mliječnih prerađevina pogoršavaju problem s aknama. Konačno, ukoliko pijete obični jogurt, uvijek izaberite onu masniju verziju, budući da masnoća pomaže apsorpciji vitamina D, koji se obično dodaje svim mliječnim proizvodima.

Margarin - svojevremeno reklamiran kao zdrava alternativa klasičnom maslacu, margarin nastaje prerađivanjem biljnih ulja. Istraživanja provedena u posljednja dva desetljeća pokazala su kako margarin ne samo da nema veze sa zdravom alternativnom ičemu, već je u mnogočemu gori od klasičnog „nezdravog" maslaca, a posebno ako se radi o prirodnom maslacu. Unatoč tomu što ne trebate pretjerivati ni s jednim, niti s drugim, masti su sastavni i nezaobilazni dio zdrave prehrane.

Prirodni sokovi - jedna od najčešćih grešaka ljudi na dijetama je zamjenjivanje voćki voćnim sokovima. Osim što sokovi stajanjem gube vitamine i oligoelemente, ne postoji način da se cijeđenjem soka iz voćke u njemu sačuvaju svi sastojci koji čine voće fenomenalnim, a to posebice vrijedi za vlakna. Ne trebamo ni spominjati činjenicu kako su proizvođači skloni dodavati „prirodnim" sokovima šećer i druge nimalo zdrave sastojke.

Proteinske štangice - kad su sredinom devedesetih došle na tržište, proteinske su štangice uglavnom imale užasan okus, na što su proizvođači s vremenom reagirali tako da su ih nakrcali kojekakvim umjetnim sladilima i drugim zamjenama za šećer. Nažalost, to je dovelo do situacije kakvu imamo danas, gdje se nekoć zdrava hrana pretvorila u štangicu prerađenog smeća umjetno nakrcanog vitaminima i vlaknima. Dodavanje dobrih sastojaka u junk food ne čini ju zdravom hranom.

Soja - soja je jedna od onih namirnica koje mogu biti savršeno zdrave i blagotvorne, ali istovremeno i prava katastrofa po naš organizam, puno gora od „nezdrave" hrane koju pokušava zamijeniti, poput mlijeka i mesa. Problem sa proizvodima od soje jest činjenica da ih njihovi proizvođači bez pardona proglašavaju zdravima, prešućujući neugodnu istinu da prerađevine od soje uglavnom nemaju što tražiti na policama zdrave hrane.

Zamjene za meso - ukoliko ste iz bilo kojeg razloga odlučili jesti neku od brojnih zamjena za meso, dobro pripazite što točno kupujete i ne zaboravite detaljno proučiti sastojke. Zamjene za meso redovito su prepune glutena, prerađene soje, ulja uljane repice, kukuruznog škroba i kojekakvih bizarnih dodataka, poput „prirodnih vegetarijanskih pojačivača okusa".