Ponovljena neslaganja i burne svađe ne dovode samo do emocionalne iscrpljenosti, već mogu povećati i rizik od razvoja srčanih bolesti i demencije.
Kada napetost poraste do točke ključanja i bijes se rasplamsa, izlijevamo bujicu kritika na one koje volimo i stvaramo atmosferu dovoljno gustu da uguši i najzdravije veze.
Brige oko novca, premalo (ili previše) želje za bliskošću, čak i zanemarena čarapa ostavljena danima pokraj kreveta, mogu potaknuti ogorčenost koja na kraju preraste u usijani bijes.
I dok uglavnom prepoznajemo emocionalne posljedice, zaboravljamo da ponovljene i česte žestoke svađe mogu postati toksične, promijeniti kemiju u mozgu i uzeti značajan danak našem tijelu, čak do te mjere da povećavaju rizik od srčanih bolesti i demencije.
Kada se anksioznost pojača, naš racionalni um se isključuje.
Ako ste se našli u situaciji da vičete nesuvisle stvari usred svađe, za to postoji dobar razlog.
U tim trenucima slijepog bijesa racionalna misao se gasi dok mozak preplavljuju kemikalije koje mijenjaju stanje svijesti, a tijelo ostaje bez energije.
"Kada se svađamo s nekim do koga nam je stalo, naš emocionalni mozak, amigdala se aktivira. Kada se jednom pokrene, aktivira reakciju tijela na stres (režim borbe ili bijega). Oslobađaju se adrenalin i kortizol, povećava se broj otkucaja srca i raste krvni tlak. Normalno, naš mozak oslobađa kortizol svakog jutra kako bi nam pomogao da se osjećamo spremno za dan. Problem nastaje kada kortizol ostane stalno povišen", objašnjava neurologinja dr. Fej Begeti.
Dok smo u ovom povišenom emocionalnom stanju, prefrontalni korteks, dio mozga odgovoran za prosuđivanje i kontrolu impulsa, postaje manje aktivan.
Ova neravnoteža može se opisati kao "emocionalna poplava". U tom stanju sposobnost logičkog razmišljanja opada.
"Dugoročno gledano, uz konstantan stres, mogu nastati strukturne promjene u mozgu područja povezana s pamćenjem, poput hipokampusa (koji se nalazi duboko u temporalnom režnju), mogu biti pogođena, što dovodi do problema s pamćenjem. Probleme s pamćenjem povezane s kroničnim stresom često viđam u svojoj neurološkoj klinici", navodi dr. Begeti.
"Često kada se svađamo, teško pamtimo detalje jer je hipokampus pod utjecajem stresa", dodaje neurologinja Laura Elera.
Možda se sjećate svojih emocija, poput bijesa, tijekom svađe, ali ne možete točno prizvati što je rečeno ili redoslijed događaja.
Sve je više dokaza da kontinuirani stres i povišen kortizol, vjerojatno izazvani stalnim i ponovljenim svađama, mogu povećati rizik od razvoja demencije.
Riječ je o složenoj temi, s različitim čimbenicima rizika. Postoje pretpostavke da ponovljeni stres tjera tijelo da štedi energiju u mozgu kako bi ponovno uspostavilo ravnotežu, što bi moglo dovesti do oštećenja vitalnih moždanih stanica.
Tijekom burne svađe tijelo je preplavljeno intenzivnom energijom, ali ona uglavnom ne dovodi do stvarnog rješenja.
U našem društvu stres je postao normaliziran. Povećan stres čini nas sklonijima konfliktima, ali nas može odvesti i u društvenu izolaciju, alkoholizam, prejedanje ili probleme sa snom, sve čimbenike koji utječu na zdravlje srca.
Mnogi posežu za nezdravim navikama kako bi se nosili sa stresom. One mogu donijeti privremeno olakšanje, ali dugoročno dovode do povišenog kolesterola, visokog krvnog tlaka i dijabetesa tipa 2.
Sve to s vremenom oštećuje srce, krvne žile i vitalne organe, povećavajući rizik od srčanog ili moždanog udara.
Svađa s nekim koga volimo ne boli samo emocionalno, već šalje snažne signale tijelu, povećavajući anksioznost i ugrožavajući imunološki sustav.
Kada se tijelo više puta dovede u režim borbe ili bijega, jetra oslobađa glukozu u krvotok, mišići postaju napeti, a disanje se ubrzava kako bi pluća unijela više kisika.
Ako ovo postane kronično stanje, intenzivna anksioznost može dovesti do oslabljenog imunološkog sustava, jer hormoni poput kortizola i adrenalina potiskuju proizvodnju imunoloških stanica.
Mogu se javiti i poremećaji sna, problemi s probavom, pa čak i povećan rizik od određenih vrsta raka, pišu Novosti Magazin.
Kada je imunološki sustav potisnut, organizam se teže bori protiv virusa i bakterija, a oporavak postaje sporiji.
