Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan ljubaznosti, podsjetnik na važnost topline, pažnje i jednostavnih ljudskih geste koje čuvaju odnose i mentalno zdravlje. Kako ističe psihologinja i obiteljska psihoterapeutkinja Maja Savanović Zorić, ljubaznost nikada nije bila staromodna vrijednost – ona je temelj zdravog društva.
Iako je nekada bila svakodnevna navika, danas se ljubaznost sve češće doživljava kao rijetkost. U užurbanom svijetu gdje se naglasak stavlja na dokazivanje, uspjeh i brzinu, a sve manje na slušanje i razumijevanje, ljubaznost je postala luksuz koji društvo ne bi smjelo izgubiti.
Djeca, napominje Savanović Zorić, ljubaznost nose prirodno. Prilaze jedni drugima bez predrasuda, spontano pomažu i dijele radost bez kalkuliranja. Starije generacije čuvaju je kroz tihe, jednostavne geste brige i topline. No između njih, u skupini mladih odraslih, često se stvara praznina.
Bahato ponašanje mladih, koje se sve češće primjećuje, najčešće je samo obrana od pritiska suvremenog svijeta. Ispod sloja bahatosti nalaze se umor, nesigurnost i potreba da budu viđeni i prepoznati. Društvo ih uči da moraju biti najbolji, a ne da trebaju biti ljudi.
Psihološki gledano, ljubaznost je snažno povezana s mentalnim zdravljem. Istraživanja pokazuju da tijekom ljubaznih ponašanja mozak aktivira sustave koji smanjuju stres i jačaju osjećaj povezanosti. Luče se dopamin i oksitocin – hormoni koji potiču smirenost, povjerenje i bliskost. Zbog toga se nakon iskrene geste, osmijeha ili pružene pomoći osjećamo bolje, lakše i ispunjenije.
U društvu u kojem se grubost često pogrešno tumači kao snaga, a blagost kao slabost, biti ljubazan postaje čin hrabrosti. Hrabro je ne uzvratiti istom mjerom. Hrabro je birati toplinu i onda kada bi bilo lakše biti hladan.
Ljubaznost ne mijenja svijet odmah, ali mijenja trenutak u kojem se pojavi. A ako bi postala dio naše svakodnevice, svijet bi postao tiše, toplije i ljudskije mjesto.
"Zato zastanite, pogledajte oko sebe i nasmiješite se. Ljubaznost ne traži plan, nego prisutnost. Ona mijenja i druge i nas same", poručuje Savanović Zorić.