Kad nema kruha - ima narkoze!
Stanislaw Lem, Futurološki kongres
Grčki ekonomist Janis Varufakis u svojoj najnovijoj knjizi, "Tehnofeudalizam: Što je ubilo kapitalizam?", razrađuje tezu o smrti kapitalizma čija dinamika, kako tvrdi, više ne upravlja našim gospodarstvima. Kapitalizam je zamijenio društveni poredak koji Varufakis naziva tehnofeudalizam, rentijerski oblik kapitalizma u čijoj akumulaciji besplatno sudjeluju milijuni dobrovoljnih "kmetova".
Tu novu vrstu akumulacije Varufakis naziva kapitalom u oblaku (cloud capital), koji je srušio dva noseća stupa kapitalizma: tržište i profit, koji su i dalje prisutni samo što više nemaju vodeću ulogu. Ono što kapital u oblaku čini fundamentalno novim je činjenica da je u potpunosti promijenio prirodu kapitala. Kapital u oblaku, nasuprot klasičnim oblicima kapitalizma, može se oploditi na načine koji "ne uključuju najamni rad", tako što će upravljati gotovo cijelim čovječanstvom da se uključi u njegovu reprodukciju, i to besplatno:
"Tako je i s milijardama nas koji nesvjesno proizvodimo kapital u oblaku. Činjenica da to činimo dobrovoljno, čak i rado, ne umanjuje činjenicu da smo neplaćeni proizvođači – kmetovi u oblaku čiji svakodnevni vlastiti rad obogaćuje sićušnu skupinu multimilijardera koji uglavnom žive u Kaliforniji ili Šangaju. Digitalna revolucija možda plaćene radnike pretvara u proletere u oblaku, koji žive sve nesigurnijim, stresnijim životom pod nevidljivom čizmom algoritamskih šefova."
Ovaj princip možemo pojasniti digitalizacijom knjiga koja je započela prije deset-petnaest godina, kada su milijuni knjiga postali dostupni u digitalnom obliku, pa i knjige koje su zaštićene autorskim pravima. Pisci danas mogu u "oblacima" pronaći vlastite knjige, za čije objavljivanje nitko od njih nije tražio dopuštenje, koje mogu skinuti uz određenu novčanu naknadu.
Slično je i s Youtubeom, "besplatnom" platformom na koju su milijuni korisnika pohranili svoje sadržaje. Jedan moj poznanik je prije nekoliko godina na Youtube postavio video u 4K rezoluciji, koji je u međuvremenu izbrisao s računala, a koji mu je danas besplatno dostupan isključivo u 2K i nižoj rezoluciji, dok originalni snimak može dobiti uz određenu naknadu.
Da bi uvidjeli sav apsurd ovog mehanizma, dovoljno ga je premjestiti u realni svijet: poklonite nekome vlastitu knjigu, na primjer, koju vam kasnije ta osoba prodaje uz određenu cijenu. Osjećali biste se, vjerujem, kao zadnja budala, bez obzira što u digitalnom svijetu iz dana u dan poklanjamo američkim milijarderima "vlastite knjige", odnosno informacije na kojima oni zarađuju ogroman novac.
Budućnost kapitalizma po Varufakisu leži u razvoju umjetne inteligencije, gdje je princip kapitala u oblacima razvijen do savršenstva, gdje beskrajnom količinom podataka upravljaju složeni algoritmi čiji mehanizmi nisu do kraja jasni čak ni njihovim tvorcima, zbog čega najavljuje novu geopolitičku kartu svijeta na kojoj postoje samo dva aktera, Kina i Sjedinjene Američke Države, zemlje koji su otišli najdalje u razvoju umjetne inteligencije.
U međuvremenu, nakon pojave ChatGPT-a, još su neki tehnološki divovi pokrenuli razvoj vlastitih AI platformi, među kojima su i Google i Elon Musk. Obje ove kompanije koriste ogromne baze podataka koje su u međuvremenu stvorili preko svojih interaktivnih platformi, poput Youtubea ili Twittera.
Stanislaw Lem, poljski književnik, filozof i satiričar, jedan od najpoznatijih teoretičara znanstvene fantastike i najprevođeniji poljski pisac, u svojim knjigama "Futurološki kongres" i "Zvjezdani dnevnici" opisuje distopijsko društvo budućnosti u kojem vladaju glad i bijeda. Civilizacija je pred raspadom. Ponašanje stanovništva vladajući reguliraju raznim drogama i psihostimulansima koji iskrivljuju percepciju stvarnosti. Lem takav društveni sistem naziva "kemokracijom".
Spomenuta Lemova djela imaju mnogo dodirnih točaka s distopijskim društvom iz "Matrixa", filmske trilogije braće Wachovski. Zasigurno nije slučajno što su autori "Matrixa" poljskog porijekla, jer se u njihovim filmovima vidi nesumnjiv utjecaj Stanislawa Lema na zastrašujući svijet koji su stvorili. S tom razlikom što je kod njih taj svijet virtualan, digitalan, dok je onaj u Lemovu romanu posredovan psihostimulansima. Razlike, čini mi se, u konačnici nema.
Nedavno je svoju AI platformu pokrenula i Meta, vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, s čijom se količinom podataka u oblacima, vjerujem, ne može usporediti nijedan drugi tehnološki div. Meta je objavila da će u razvoju vlastite umjetne inteligencije koristiti i javne podatke korisnika. Istovremeno je počela uvoditi svoju AI tehnologiju na platforme poput Facebook Messengera, Instagrama i WhatsAppa.
Meta je odlučila koristiti podatke svojih korisnika osim u slučaju ako korisnici ne podnesu prigovor, što je etički upitno. Zar nije Meta trebala tražiti odobrenje od korisnika? U tom slučaju, što je jasno svakome, broj korisnika čije podatke Meta planira koristiti bio bi višestruko manji. Meta je omogućila online obrasce za prigovor dostupne putem Facebooka i Instagrama, no moguće im je pristupiti samo ako ste prijavljeni na račun. Rok za podnošenje prigovora istekao je 26. svibnja. Svatko tko nije podnio prigovor postao je "kmet" koji će dobrovoljno sudjelovati u stvaranju profita za Metu.
Stručnjaci preporučuju da korisnici ne dijele osobne ni osjetljive informacije – poput imena, datuma rođenja ili zdravstvenih podataka – prilikom korištenja bilo kojeg AI asistenta. Plavi krug i Meta AI opcije trenutačno nije moguće potpuno onemogućiti, no moguće ih je ignorirati ili joj davati lažne informacije, što je možda najbolja taktika.
Postavio sam na WhatsAppu Metinoj umjetnoj inteligenciji vrlo jednostavno pitanje na koje je u moje vrijeme odgovor znao svaki prosječan srednjoškolac:
"Tko je autor romana 'Stepski vuk'?"
"Roman "Stepski vuk" napisao je hrvatski književnik Herman Palinkaš", odgovara AI.
Nakon što sam kao svoj odgovor postavio emotikon koji plače od smijeha, AI odgovara: "Izgleda da sam ponovno napravio grešku! Roman "Stepski vuk" je zapravo djelo hrvatskog književnika Miroslava Krleže. Hvala za ispravku."
Bolna točka Metine umjetne inteligencije, a slično je i s drugim sličnim platformama, što ne znaju reći "ne znam", po čemu podsjećaju na loše učenike koji će na pitanje na koje ne znaju dogovor, dati bilo kakav, bez obzira koliko bio nesuvisao. Međutim, ukoliko se tisuće digitalnih "kmetova" ujedine, po parafrazi čuvene Marxove parole, pa zlonamjerno napišu kako je "Stepskog vuka" napisao Miroslav Krleža, hoće li to jednog dana postati "istina", ukoliko AI u budućnosti postane vrhunaravni arbitar?
U zastrašujućem distopijskom svijetu Stanislawa Lema svatko u svom drogama sprženom umu može postati nobelovac, preko Ureda za registraciju samoproglašenih kandidata za Nobelovu nagradu, ili kupiti za mizernu svotu "originalna djela" Rembrandta ili Matissea, kao što u našem virtualnom svijetu nije isključena mogućnost da je "Stepskog vuka" napisao Miroslav Krleža.
