Minimalac od 1.000 KM povećao prihode Vlade i troškove građana - je li pomogao radnicima?

Od 1. siječnja 2025. godine u Federaciji BiH uvedena je minimalna plaća od 1.000 KM, što je u početku pozdravljeno od dijela javnosti kao korak prema "većem standardu radnika". Udruga gospodarstvenika Brotnjo već tada je upozoravala kako će takva odluka, donesena bez istodobnog smanjenja doprinosa i parafiskalnih nameta, dovesti do suprotnog efekta – rasta inflacije, viših cijena i smanjenja realne kupovne moći građana.

Nažalost, to se danas i dogodilo kažu iz Udruge. Povećanje minimalne plaće donijelo je veće punjenje proračuna Federacije, ali je teret tog rasta u cijelosti pao na poslodavce i građane. Cijene u marketima i uslužnim djelatnostima su znatno porasle, a realni standard većine obitelji dodatno je oslabljen. Danas svjedočimo činjenici kako se s dvije prosječne plaće mnoge obitelji ne mogu pokriti osnovne mjesečne troškove, dok su cijene mnogih proizvoda veće nego u Hrvatskoj i Sloveniji, zemljama koje imaju daleko viši standard i razvijenije gospodarstvo.

Vlada je obećala - nije ispunila

Nakon pritiska gospodarstvenika, Vlada FBiH je obećala smanjiti stopu doprinosa u dva koraka – prvi 1. srpnja 2025., a drugi početkom 2026. godine.

Prvi korak doista napravljen, no drugi je stopiran. Iz Udruge gospodarstvenika Brotnjo kažu kako je time je Vlada jasno pokazala kako joj je glavni cilj bio kratkoročno povećanje proračunskih prihoda, a ne stvarno rasterećenje gospodarstva ili rast produktivnosti.

U praksi to znači kako se poslodavci i dalje suočavaju s visokim opterećenjima, dok su radnici sve manje zadovoljni jer rast plaća ne prati rast troškova života.

Ekonomija ne može rasti dekretom - može samo povećanjem produktivnosti

U Brotnju i Hercegovini posluje veliki broj tvrtki koje zapošljavaju domaću radnu snagu i redovno plaćaju sve obaveze. Međutim, ekonomski rast ne može se temeljiti samo na administrativnom povećanju plaća, nego i na stvaranju uvjeta za rast produktivnosti i ulaganja.

Svako povećanje plaća mora biti praćeno povećanjem produktivnosti, kako bi rast bio održiv i zdrav. Trenutno svjedočimo suprotnom trendu - povećanju troškova na račun poslodavaca, uz istodobno smanjenu produktivnost u mnogim sektorima. Takva situacija dugoročno vodi do pada konkurentnosti, smanjenja investicija i odlaska radne snage u inozemstvo.

Koliko država uzima od radnika?

Kako bi građani bolje razumjeli teret koji snose gospodarstvenici, iz Udruge ističu kako je dovoljno pogledati strukturu doprinosa: Na bruto plaću od 1750 KM, poslodavac u državni proračun uplaćuje oko 750 KM kroz doprinose i poreze.

Za svakog radnika koji na račun primi 1000 KM neto, država uzme dodatnih 750 KM. Radnik od svog rada zapravo dobije tek oko 57% ukupnog troška koji poslodavac plaća.

Gdje je rješenje?

Udruga gospodarstvenika Brotnjo podržava povećanje primanja radnika, ali isključivo na temelju smanjenja državnih nameta, poticaja za gospodarstvo i rasta produktivnosti, a ne prisilnih zakonskih uredbi koje ruše konkurentnost i potiču iseljavanje.

Pozivaju Vladu FBiH vratiti na obećani put reformi, nastaviti sa smanjenjem stope doprinosa, ograničiti rast javne potrošnje, pojednostaviti porezni sustav, te stati uz realni sektor koji jedini stvara nova radna mjesta i prihod za državu.

Ako se nastavi praksa umjetnog povećanja plaća bez stvarne ekonomske podloge, građani će sve teže živjeti, cijene će i dalje rasti, a mladi će nastaviti napuštati BiH.

Vrijeme je čuti jasno i glasno – bez zdravog privatnog sektora nema ni jakog javnog sektora, ni rasta životnog standarda zaključuju iz Udruge gospodarstvenika Brotnjo.