Najniža neto plaća u Republici Srpskoj u idućoj će godini za nekvalificirane radnike iznositi 1.000 KM, dok će najniža plaća za visoku stručnu spremu biti 1.450 KM.
Očekuje se da će i Federalna vlada do kraja godine donijeti odluku o visini minimalne plaće za 2026. godinu.
Plaće rastu, ali za većinu građana to ne znači i porast životnog standarda. Naprotiv, kada je riječ o kupovnoj moći, zbog inflacije i ogromnog rasta cijena ona je drastično pala.
Zbog svakodnevnog poskupljenja osnovnih namirnica i troškova života, rast plaća se gotovo i ne osjeti. Unatoč nominalno većim primanjima, većini građana sve je teže preživjeti od prvog do prvog. Jednostavno, svako povećanje plaća pojede inflacija, piše BHRT.
Postotak inflacije razlikuje se po sektorima, ali ukupna inflacija za razdoblje od siječnja do srpnja 2025. godine, u odnosu na 2021., iznosi 27,55 posto.
Cijene osnovnih životnih namirnica od prošlog su ljeta znatno porasle. Najviše su poskupjeli kava, meso i ulje. Pojedine su namirnice u odnosu na 2020. godinu skuplje i dvostruko.
Kilogram kave u srpnju prošle godine stajao je 19,50 KM, a sada čak 30 maraka. Litra ulja košta oko 3,35 KM, što je poskupljenje od 77 feninga. Kilogram junećeg mesa bez kosti lani je bio oko 18 KM, a sada se prodaje za 27 maraka.
Iako građani pozdravljaju svako povećanje plaća i mirovina, ne smatraju da žive bolje nego prije.
Sindikati poručuju da uz povećanje plaća vlade moraju dati prioritet kontroli cijena.
"Nisu normalne neke stvari da određeni proizvodi budu pet, šest ili sedam puta skuplji nego što su u proizvodnji i tome se mora stati na kraj. Nije moguće da u Republici Srpskoj određeni proizvodi koštaju više nego u zemljama zapadne Europe, a znamo da za to nema nikakve stvarne osnove", upozorava predsjednik Saveza sindikata RS-a, Goran Stanković.
U Udruzi za zaštitu potrošača "Don" iz Prijedora smatraju da su vlasti digle ruke od pokušaja da obuzdaju rast cijena i inflaciju.
"Čini nam se da ovdje više ne postoji volja da se nešto poduzme kako bi se zaustavilo ovo divljanje cijena i inflacije koja je prisutna u Bosni i Hercegovini. Stalno se govori da je inflacija smanjena, međutim, pokazatelji ne ukazuju na to – naprotiv, imamo povećanje komunalnih usluga i rast sindikalne potrošačke košarice", kaže direktorica Udruge Murisa Marić.
Iako se tvrdi da je cilj povećanja plaća ublažiti utjecaj inflacije i rasta cijena, prema riječima ekonomista Zorana Pavlovića, to je zapravo rezultat pritiska na poslodavce koji gube radnike ako im ne povećaju plaće. Umjesto da raste, životni standard građana pada.
"Živimo lošije zato što je povećanje minimalne plaće značilo i veća davanja za mirovinske i zdravstvene fondove, što je opteretilo sve koji prodaju svoje usluge ili robu. Tako da ćemo mi, kao kupci koji smo možda i dobili neko povećanje plaće, imati i veće troškove od samog povećanja", objašnjava Pavlović.
Plaće sve veće, a kućni budžet sve manji – najkraći je opis učinka povećanja primanja u Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj, prema procjenama Ujedinjenih naroda, oko 17 posto građana živi u ekstremnom siromaštvu, preživljavajući s 3 do 5 maraka dnevno, dok oko 20 posto stanovništva živi na rubu siromaštva.
