U RS dogovoreno povećanje minimalca, građani očekuju novi val poskupljenja
Republika Srpska ulazi u četvrtu godinu konstantnog povećanja minimalne plaće, ali i povećanja cijena proizvoda i usluga. Od sljedeće godine najavljene su nove povišice zbog čega se već uvelike priča o novom krugu poskupljenja.
Statistika prikazuje stalna povećanja plaća, dok Savez sindikata RS svojom računicom o prosječnoj potrošačkoj korpi potvrđuje da je životni standard građana koji žive od plaće sve niži. Činjenica je i da su prihodi u budžetu iz godine u godinu veći zbog poskupljenja, tako da korist od inflacije ima jedino država.
Upravo su danas socijalni partneri dogovorili da od 2026. godine minimalna plaća NK radnicima bude 1.000 KM, što je za 100 KM povećanje, KV radnicima 1.050 KM, onima s četverogodišnjom stručnom spremom bit će 1.100 KM. Zaposlenima koji imaju višu stručnu spremu slijedi 1.350 KM, a za visoku stručnu spremu najmanje 1.450 KM.
Istovremeno, poduzetnici najavljuju poskupljenje usluga od Nove godine i to bar za 10 posto.
''Sve poskupljuje. Račun za struju biće veći, imat ćemo veće troškove za zaposlene zbog rasta minimalca. Ništa drugo nam ne preostaje da podignemo svoje cijene. Moramo i mi da živimo'', kaže vlasnica jednog frizerskog salona iz Banja Luke.
Građani i gospodarstvo su još ljetos 'pripremljeni' da će ih od 1. siječnja sljedovati veći računi za struju. Distributivna poduzeća traže od regulatora povećanje mrežarine. Ako njihovi zahtjevi budu prihvaćeni, računi za struju bit će veći za 18 posto.
Do sada je svaki rast minimalca pratio povećanje cijena proizvoda, prije svega hrane. Po posljednjim podacima Zavoda za statistiku, hrana je u septembru skuplja za 5,4 posto nego u istom mjesecu 2024. Od kada je počela inflacija da galopira, odnosno za tri godine hrana je u RS u prosjeku skuplja za oko 30 posto.
Prosječna potrošačka korpa za četveročlanu obitelj, po računici Saveza sindikata RS, u rujnu je koštala 2.774,61 KM. Udio troškova prehrane se približio polovini iznosa korpe i iznosi 46,03 posto. Troškovi za stanovanje iznose oko 24 posto u potrošačkoj korpi, a preostalo se odnosi na higijenu, odjeću i obuću, prijevoz i obrazovanje.
