Pokretanjem novog sustava Entry/Exit System (EES) Europska unija ulazi u fazu digitalnog nadzora granica koja bi mogao znatno usporiti kretanje ljudi i robe iz trećih zemalja – među njima i Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore... Sustav, koji automatski bilježi ulaske i izlaske državljana izvan EU uz obvezno uzimanje biometrijskih podataka, zamišljen je kao alat za veću sigurnost, ali za zemlje koje nisu dio Schengena, donosi niz gospodarskih posljedica piše BizLife.
Najveći udar osjetit će transportni i logistički sektor. Dulje zadržavanje na granicama zbog dodatne registracije i biometrijske provjere povećava troškove i usporava isporuke. Svaka minuta čekanja znači veću potrošnju goriva, neplanirane sate za vozače i poremećaj lanaca opskrbe. Prijevoznici upozoravaju kako bi dodatna administracija mogla povećati cijenu prijevoza robe, što će se na kraju odraziti i na krajnje potrošače.
Sličan se učinak očekuje i u turizmu. Putnici koji putuju u zemlje EU kopnenim putem, suočit će se sa složenijom procedurom i gužvama na granicama. Ako prelazak postane prespor i neizvjestan, dio turista mogao bi odustati od putovanja prema EU, što će pogoditi domaće turističke agencije i regionalni tranzitni turizam.
EES će istodobno zahtijevati i značajna ulaganja u graničnu i IT infrastrukturu. Bosna i Hercegovina, baš kao Srbija i Crna Gora, će, kao kandidat za članstvo, morati modernizirati svoje sustave i uskladiti ih sa standardima EU, što uključuje nove softvere, biometrijske kioske i obuku službenika. Ta ulaganja kratkoročno znače dodatni trošak, ali bez njih bi prekogranični promet postao još sporiji. I dok EU ovaj sustav vidi kao korak prema većoj sigurnosti, za regionalna gospodarstva on bi, barem u početku, mogao značiti skuplje, sporije i složenije poslovanje s Unijom.
