Slijede nova pravila za radnike iz BiH u Hrvatskoj

Kandidati za posao u Hrvatskoj ubuduće će morati dobiti informaciju o početnoj plaći ili njezinu rasponu prije razgovora za posao ili najkasnije tijekom razgovora, a poslodavci ih više neće smjeti pitati koliko su zarađivali na prethodnom radnom mjestu. Predviđeno je to izmjenama Zakona o radu koje je početkom studenoga predstavilo hrvatsko Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Promjene će se odnositi i na državljane Bosne i Hercegovine zaposlene u Hrvatskoj. Prema podatcima hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova navedenima u izvještajima o zapošljavanju stranaca, državljanima BiH u prvih devet mjeseci 2026. izdano je 22.565 dozvola za boravak i rad, što je 3.200 manje nego u istom razdoblju prošle godine. BiH je i dalje na prvom mjestu prema broju izdanih dozvola.

Prijedlog zakonskih izmjena predstavljen je 2. studenoga, a javno savjetovanje traje do 2. prosinca 2026. godine.

Plaća više neće biti nepoznanica na razgovoru za posao

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na obvezu poslodavaca da kandidate unaprijed upoznaju s plaćom za radno mjesto na koje se prijavljuju.

Anita Zirdum iz Uprave za rad i zaštitu na radu objasnila je da će poslodavac morati navesti početni iznos plaće ili njezin raspon prije razgovora za posao ili tijekom samog razgovora.

Time se želi izbjeći situacija u kojoj kandidat tek pri potpisivanju ugovora sazna koliku će plaću primati, nakon što je možda već odbio drugu poslovnu ponudu.

Poslodavci više neće smjeti tražiti podatke o plaćama koje je kandidat primao kod prethodnih poslodavaca.

Radnici će moći saznati kolike su prosječne plaće kolega

Predložene izmjene radnicima donose i pravo na informacije o njihovoj plaći te prosječnim plaćama zaposlenih koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Podatci će biti razvrstani prema spolu, kako bi radnici mogli usporediti svoja primanja s prosječnim plaćama muškaraca i žena na usporedivim radnim mjestima.

To ne znači da će zaposlenici imati pravo saznati točnu plaću svakog kolege.

"Vrlo često se u javnosti komunicira da će svi znati plaću svojih kolega. Nije poanta u tome da ćete znati plaću svojeg kolege. Ali ćete znati kolika je prosječna plaća na radnim mjestima koja su u vašoj kategoriji i to podijeljeno na oba spola", objasnila je Zirdum.

Poslodavci će morati dostaviti tražene podatke, a za njihovo uskraćivanje predviđene su prekršajne sankcije.

Ujedno će morati vrednovati radna mjesta prema objektivnim kriterijima kao što su vještine, odgovornost, napor i radni uvjeti, neovisno o spolu zaposlenika.

Ugovorne odredbe kojima se radnicima zabranjuje govoriti o vlastitoj plaći postat će ništetne, bez potrebe za pojedinačnim izmjenama postojećih ugovora.

Poslodavci će morati izvještavati o razlikama u plaćama

Hrvatska izmjenama Zakona o radu prenosi europsku Direktivu o transparentnosti plaća, čiji je rok za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo istekao 7. lipnja 2026. godine.

Predviđeno je uvođenje Nacionalnog sustava transparentnosti plaća, koji će uspostaviti Financijska agencija (Fina). Njime će se poslodavcima omogućiti automatsko prikupljanje i dostavljanje podataka potrebnih za izvještavanje o razlikama u plaćama žena i muškaraca.

Obveza izvještavanja odnosit će se na poslodavce sa 100 ili više zaposlenih, uz različitu učestalost ovisno o broju radnika.

Procijenjena vrijednost uspostave sustava iznosi oko 750.000 eura.

Prema podatcima koje je predstavila Zirdum, razlika u prosječnim plaćama muškaraca i žena u Hrvatskoj 2024. godine iznosila je 6,6 posto, dok je prosjek Europske unije bio 11,1 posto.

Cilj novih pravila je omogućiti lakše otkrivanje i uklanjanje neopravdanih razlika u plaćama za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Za prilagodbu poslodavaca novim obvezama predviđeno je najmanje šest mjeseci od stupanja zakona na snagu.

Dulji rok za korištenje godišnjeg odmora

Promjene se odnose i na korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora.

Opće pravilo prema kojem se godišnji odmor iz prethodne godine koristi do 30. lipnja ostaje nepromijenjeno.

Međutim, radnici koji zbog bolovanja, korištenja rodiljnih ili roditeljskih prava ili drugih opravdanih razloga nisu mogli iskoristiti godišnji odmor do tog datuma, prema prijedlogu će ga moći koristiti do 31. prosinca.

Ako ga ni tada ne budu mogli iskoristiti zbog opravdane spriječenosti, rok će se produljiti za još tri mjeseca.

Time bi se omogućilo korištenje prenesenog godišnjeg odmora najdulje 15 mjeseci nakon završetka godine za koju je pravo ostvareno.

Promjene i za radnike digitalnih platformi

Izmjene Zakona o radu obuhvaćaju i rad putem digitalnih platformi, uključujući zaštitu osobnih podataka radnika i veću odgovornost platformi za agregatore s kojima surađuju.

Prema podatcima za 2025. godinu, u Hrvatskoj su poslovale četiri digitalne radne platforme i 2.336 agregatora, a putem platformi radile su 21.704 osobe. Od toga je 16.925 bilo hrvatskih državljana.

Ministar rada Alen Ružić izjavio je prilikom predstavljanja izmjena da je cilj poboljšati radna prava, uz što manje administrativno opterećenje poslodavaca.

Predložene izmjene trenutačno su u fazi javnog savjetovanja. Njihova primjena počet će tek nakon završetka zakonodavnog postupka i stupanja zakona na snagu.

Nova pravila odnosit će se na sve radnike zaposlene u Hrvatskoj, uključujući državljane Bosne i Hercegovine.