Nasilje nad zdravstvenim radnicima u Bosni i Hercegovini iznimno je rašireno i predstavlja ozbiljan problem za zdravstveni sustav – pokazuje istraživanje "Prevalencija i utjecaj nasilja na radnom mjestu nad zdravstvenim radnicima u Bosni i Hercegovini", koje su proveli nefrolog mr. sci. dr. Vedad Herenda, Elvedina Žiga i Dženana Hrlović.
Kako je Herenda izjavio za Fenu, čak 93,4 posto zdravstvenih radnika u BiH tijekom svoje karijere doživjelo je neki oblik nasilja na poslu, dok je 70,6 posto navelo da su bili izloženi nasilju u posljednjih godinu dana. Najčešći počinitelji nasilja, navodi on, osobe su iz okoline pacijenta – članovi obitelji i druge osobe u pratnji.
"Nasilje na radnom mjestu obuhvaća incidente u kojima su radnici zlostavljani, ugroženi ili fizički napadnuti u okolnostima povezanim s njihovim poslom, uključujući i putovanje na posao. Zdravstveni radnici zbog stalnog kontakta s pacijentima imaju posebno visok rizik od agresije, što čini čak 75 posto svih prijavljenih slučajeva nasilja na radnom mjestu", kaže Herenda.
Znanstveni rad objavljen je u posljednjem broju međunarodno recenziranog časopisa Croatian Medical Journal, a provedeno je pomoću upitnika Svjetske zdravstvene organizacije koji je ispunio širok spektar zdravstvenih radnika.
Rezultati pokazuju da je verbalno nasilje najrasprostranjeniji oblik zlostavljanja, javlja se dvostruko do deset puta češće od fizičkog nasilja, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Pojava nasilja u BiH viša je nego u većini zemalja jugoistočne Europe – viša nego u Bugarskoj i Srbiji, ali niža u pogledu fizičkog nasilja. Slične stope zabilježene su u Gruziji, Etiopiji i Bangladešu, dok su stope verbalnog nasilja u BiH čak više nego u Latinskoj Americi.
Herenda ističe da su ranije međunarodne studije kao ključne čimbenike rizika prepoznavale nedostatak osoblja te duge liste čekanja. Ovi čimbenici u istraživanju su također najčešće navedeni kao pokretači nasilja nad zdravstvenim radnicima.
Prema Herendi, situacija je posebno zabrinjavajuća u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje mnoge ustanove nemaju adekvatno osiguranje, za razliku od bolnica.
"Mnogi zdravstveni radnici izrazili su zabrinutost da će se nasilje u budućnosti pogoršati. Sličan trend bilježi se i u drugim zemljama; primjerice, u Velikoj Britaniji se broj napada na zdravstvene radnike u primarnoj zaštiti udvostručio u posljednjih pet godina", kaže Herenda.
Unatoč alarmantnim podacima, institucionalni odgovor u BiH ostaje slab. Brojni zdravstveni radnici ne prijavljuju incidente zbog nepovjerenja u sustav, straha od odmazde ili nepostojanja jasnih procedura. Većina onih koji su nasilje prijavili bila je nezadovoljna načinom rješavanja njihovih slučajeva.
"Bosna i Hercegovina nema poseban zakon koji štiti zdravstvene radnike od nasilja. Postojeći zakoni o radu i zdravstvu neprecizni su i često se ne provode, dok izostanak strožih kazni dodatno otežava borbu protiv ovog problema", upozorava dr. Herenda.
Prema njegovu mišljenju, uz postojeće zakonske reforme potrebno je uvesti dodatne mjere kojima bi se nasilje nad zdravstvenim radnicima kriminaliziralo, kao i osigurati vidljivo sigurnosno osoblje te politiku nulte tolerancije u zdravstvenim ustanovama.
"Nasilje nad zdravstvenim radnicima ne pogađa samo pojedince, nego izravno ugrožava kvalitetu zdravstvene zaštite. Pružanje usluga postaje otežano i sve skuplje, što se osjeti u cijelom sustavu. Ako se ne reagira na vrijeme, sustav može ostati bez stručnog kadra, posebno u primarnoj zaštiti, što bi dodatno smanjilo dostupnost zdravstvenih usluga građanima", zaključio je dr. Herenda.
