Mobing na radnom mjestu: Prepoznajte znakove i zaštitite svoje zdravlje

Zlostavljanje, odnosno mobing na radnom mjestu predstavlja uporno i neprimjereno ponašanje koje može uključivati verbalnu kritiku, osobne napade, ponižavanje, omalovažavanje ili isključivanje. Važno je naglasiti da svatko može biti žrtva ili počinitelj zlostavljanja, bez obzira na poziciju koju ima u tvrtki.

Nažalost, mobing na poslu nije rijetkost. Prema istraživanju Workplace Bullying Institute, čak 30% zaposlenika izravno je iskusilo zlostavljanje na svom radnom mjestu. Radnici koji rade na daljinu češće prijavljuju ovakve situacije, pri čemu ih 43,2% navodi da su bili izloženi mobingu.

Mobing ozbiljno ugrožava zdravlje i dobrobit zaposlenika, a dugoročno može narušiti i radnu učinkovitost, piše Ordinacija.hr.

''Zlonamjerna priroda zlostavljanja ostavlja dugotrajne ožiljke na samopouzdanju, osjećaju vlastite vrijednosti i mentalnom zdravlju žrtve'', ističe Azizi Marshall, LCPC, licencirani klinički savjetnik i osnivač Mental Health at Work Summita.

Kako prepoznati mobing?

Žrtve mobinga često započinju tjedan s osjećajem tjeskobe, odbrojavajući dane do vikenda ili sljedećeg odmora. Neprimjereno ponašanje zlostavljača može uključivati:

• Grdnju i verbalne napade
• Prisilu da zaposlenici rade stvari koje ne žele
• Odbacivanje ili omalovažavanje tuđih napora
• Ponižavanje pred poslodavcem, kolegama ili klijentima
• Isključivanje iz aktivnosti i komunikacije
• Intimidaciju i prijetnje
• Laganje i manipulaciju
• Preuzimanje zasluga za tuđi rad
• Nepravednu kritiku ili omalovažavanje drugih

Mobing ne mora uvijek biti očit, već može biti i suptilan, poput “gaslightinga”, gdje zlostavljač koristi manipulaciju i potom negira svoje postupke, izazivajući kod žrtve sumnju u vlastitu percepciju i iskustva.

Suptilni oblici mobinga uključuju:

• Namjerno isključivanje iz razgovora, odluka ili radnih događaja
• Ignoriranje ili izbjegavanje kolege, primjerice „zaboravljanje“ poziva na sastanke
• Iskrivljavanje ili skrivanje informacija radi vlastite koristi
• Promjene teme, otkazivanje sastanaka ili glumljenje neznanja kako bi se odvukla pažnja s problema
• Emocionalna manipulacija kroz sram ili krivnju
• Podrivanje tuđeg rada i sabotiranje napretka
• Sukobljavanje kolega radi stvaranja napetosti i konkurencije
• Nepošteno kritiziranje ili postavljanje nerealnih ciljeva koji osiguravaju neuspjeh

Prepoznavanje ovih suptilnijih oblika može pomoći zaposlenicima da povrate kontrolu i samopouzdanje.

Učinci mobinga

Mobing na poslu ima ozbiljne posljedice – za zdravlje žrtve, moral kolega i poslovne rezultate tvrtke.

Zdravstveni učinci

Žrtve mobinga mogu razviti fizičke i psihičke probleme poput:

• Povišenog krvnog tlaka
• Promjena raspoloženja i napadaja panike
• Stresa, čireva, nesanice
• Glavobolja, napetosti mišića, promjena u apetitu

Mobing doprinosi i niskom samopouzdanju, osjećaju tjeskobe, depresiji i kroničnom stresu. Istraživanja pokazuju da čak i kolege koji svjedoče mobingu mogu doživjeti negativne posljedice, uključujući potrebu za psihotropnim lijekovima poput antidepresiva i sedativa.

Utjecaj na radnu učinkovitost

Mobing smanjuje sposobnost zaposlenika da obavlja svoj posao. Posljedice uključuju:

• Nemogućnost koncentracije i rada
• Gubitak samopouzdanja
• Teškoće u donošenju odluka
• Smanjenu produktivnost

Žrtve često troše vrijeme i energiju na izbjegavanje zlostavljača, traženje podrške, planiranje obrane i razmišljanje o situaciji, što dodatno smanjuje motivaciju i radnu učinkovitost.

Promjene u radnom okruženju

Mobing šteti cijelom radnom okruženju, dovodi do:

• Stvaranja neprijateljske atmosfere
• Smanjenja produktivnosti
• Povećane odsutnosti s posla
• Pravnih i financijskih problema za tvrtku

Poslodavci se suočavaju s dodatnim troškovima zapošljavanja i obuke, povećanim bolovanjima i fluktuacijom osoblja, a također riskiraju loš javni imidž i negativni publicitet.

Kako se nositi s mobingom?

Stručnjaci preporučuju asertivan i direktan pristup:

1. Postavite granice

Recite zlostavljaču što je neprihvatljivo i da takvo ponašanje neće biti tolerirano. Jasno definirajte što ste spremni prihvatiti.

2. Suočite se s ponašanjem

Koristite „ja“ izjave i profesionalan ton kako biste adresirali problem. Ako se ponašanje nastavi, ponovno ukažite na problem i zatražite promjenu ponašanja.

3. Terapijske i praktične strategije

• Odvojena empatija
• Obrnuti “DARVO”
• BIFF tehnika

4. Dokumentirajte mobing

Bilježite vrijeme, mjesto, svjedoke i sve dokaze incidenta.

Recite zlostavljaču što je neprihvatljivo i da takvo ponašanje neće biti tolerirano. Jasno definirajte što ste spremni prihvatiti. Foto: Shutterstock

5. Obratite se upravi ili HR-u

Ako se problem ne može riješiti samostalno, uključite poslodavca i slijedite interne procedure za prijavu.

6. Briga o sebi

Potražite socijalnu podršku, prakticirajte tehnike opuštanja i, po potrebi, razgovarajte s mentalnim stručnjakom.

Uloga poslodavaca

Prevencija je učinkovitija od intervencije. Poslodavci mogu:

• Edukacijom menadžera i nadređenih spriječiti mobing
• Uspostaviti jasna pravila i procedure protiv mobinga
• Poticati otvorenu komunikaciju i pružati opcije pomoći zaposlenicima
• Stvoriti timsko i pozitivno radno okruženje