MUP ŽZH-a strahuje od novog zakona: Mladi odlaze, "kolege u Livnu imaju 700 KM veće mirovine"
"Ovakav prijedlog nacrta uvukao je strah među djelatnike MUP-a jer postoji bojazan da će ostati bez dijela svojih prava“, poručio je Marin Grbavac iz Sindikata djelatnika MUP-a ŽZH na javnoj raspravi o plaćama policijskih službenika u MUP-u ŽZH.
"I ja razmišljam o odlasku"
Koliko je situacija ozbiljna najbolje govori izjava Mire Perke, zaposlenik MUP-a ŽZH koji iako, nije u najnižem činu razmišlja o napuštanju svoga posla.
"Ja osobno razmišljam da napustim ovaj posao, iako ga osjećam kao poziv i volim ga iz dna duše", rekao je i dodao kako iz razgovora s mlađim kolegama vidi kako je to stav velikog dijela njih. Istaknuo je i kako oni, nakon što su završili policijsku akademiju, čekaju da im istekne ugovorna obveza.
"Prema ugovoru, dužni su odraditi četiri godine zbog troškova školovanja", pojasnio je.
MUP-u ŽZH fali 36% kadra
Naveo je kako je predloženom sistematizacijom predviđeno 392 policijska službenika. Trenutačna popunjenost je oko 250, što pokazuje da ŽZH-u nedostaje čak 36 posto policijskih službenika, što, kako je kazao, izravno utječe na produktivnost i učinkovitost rada službenika, a najviše na sigurnost žitelja i posjetitelja ove županije.
"Nema dvojbe da netko mora odraditi i posao onih 36 posto policijskih službenika koji nedostaju", naglasio je i dodao kako je posebno zabrinjavajuće to što je od oko 250 policijskih službenika njih 129 u početnom činu policajca, dakle s najmanjom plaćom. To je više od 50 posto svih policijskih službenika u Županiji Zapadnohercegovačkoj.
Tri godine bez činovanja
"Trenutačna popunjenost činovima pokazuje sljedeće: imamo deset platnih razreda. U početnom činu policajca popunjenost je gotovo 100 posto, nedostaje samo jedan od 130. U činu starijeg policajca nedostaje 37 posto, u činu narednika 77 posto, u činu starijeg narednika 72 posto, u činu mlađeg inspektora 25 posto, u činu inspektora 15 posto, u činu višeg inspektora 29 posto, u činu samostalnog inspektora 68 posto, dok u činu glavnog inspektora nedostaje gotovo 90 posto. Imamo jednog glavnog inspektora, a predviđeno ih je devet"; rekao je.
Da policajaca kronično nedostaje, složili su se svi, Goran Žulj je također ispred sindikata naglasio kako kronično nedostaje i činovanja.
"Tri godine nije bilo unapređenja. To nije naš problem, to je odgovornost poslodavca, ministra i komesara", rekao je i dodao kako tri godine bez činovanja znači kako su policijski službenici uskraćeni za veće plaće. Kako je pojasnio, mnogi su mogli napredovati u viši čin, ali to im nije omogućeno, a što je izravno utjecalo na njihova primanja.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
Kolege iz Livna i Travnika imaju 700 KM veću mirovine
Više puta je istaknuo kako su plaće policijskih službenika u ŽZH među najnižima u Federaciji BiH te da takvo stanje nije održivo. Grbavac je primjerom pokazao koliki je zapravo jaz među županija kada su primanja u pitanju.
"Svi znamo da se mirovine određuju na osnovi primanja tijekom karijere. Policijski službenici u Federaciji imaju određenu privilegiju, koju je izborio naš sindikat zajedno sa Savezom sindikata policije Federacije, a to je da se prilikom odlaska u mirovinu računa pet najpovoljnijih godina.To navodim kako bih pokazao kakve su razlike", rekao je Grbavac i pojasnio kako njihovi kolege policijski službenici iz Hercegbosanske županije, odnosno iz Livna i Travnika, koji su otišli u mirovinu u činu starijeg narednika, imaju mirovinu oko 2.400 KM.
"Kod nas viši inspektor sada odlazi u mirovinu s oko 1.700 KM", rekao je.
Najniže plaće u državi
Žulj je dodao kako ne traže da budu najbolji, ali je istaknuo kako ne smiju biti najlošiji.
"Prema usporednim podacima, sada smo na samom dnu s 200 do 300 KM manjim plaćama od najlošije županije, 2000-ih smo bili među prve tri županije po plaćama", rekao je.
U prepunoj dvorani Skupštine ŽZH sudionici su iznijeli niz primjedbi na predložena rješenja, naglašavajući kako sindikati nisu bili uključeni u izradu zakona, već su tekst dobili tek naknadno na očitovanje. Takav pristup ocijenjen je neprihvatljivim i suprotnim osnovnim načelima socijalnog dijaloga.
Nezadovoljstvo je dodatno pojačano sadržajem nacrta, za koji predstavnici sindikata tvrde da ukida ili umanjuje prava koja su do sada bila zajamčena kolektivnim ugovorima. Posebno se upozorava na mogućnost smanjenja pojedinih dodataka, uključujući topli obrok, kao i na prijedlog smanjenja naknade za bolovanje s dosadašnjih 100 na 80 posto.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
Ukidanje prava?
Sindikati posebno strahuju da bi novi zakon mogao dovesti do gubitka ili smanjenja dodataka koji su trenutačno regulirani Kolektivnim ugovorom. Među njima su dodaci za noćni rad, rad nedjeljom i blagdanima, naknada za prekovremeni rad i pasivno dežurstvo, ali i posebni dodaci za specijalnu policiju i kriminalističke tehničare.
Upravo zbog kroničnog manjka kadra, upozoravaju kako su prekovremeni rad i pasivno dežurstvo za policijske službenike svakodnevica, a ne iznimka. Dio službenika, kako navode, mora biti dostupan 24 sata, zbog čega traže da se ta prava jasno ugrade u zakon, a ne da ovise o budućim odlukama Vlade ili pravilnicima.
"Zbog nedostatka kadra ne možemo osigurati kontinuirano 24-satno pokrivanje službe. Policijski službenici su stalno dostupni i moraju reagirati u svakom trenutku“, istaknuo je Žulj uz zahtjev da se izvanredni rad i pasivno dežurstvo jasno i precizno urede zakonom.
Ali kome pričamo?
Tijekom javne rasprave predstavnici Vlade Županije Zapadnohercegovačke napustili su dvoranu još za vrijeme prve rasprave, što je izazvalo negodovanje prisutnih sudionika.
Odlazak je opravdan "neodgodivim obvezama", no ubrzo je postalo jasno kako su dužnosnici otišli na stranački koordinacijski sastanak u Širokom Brijegu. U dvorani su ostali tek ministrica financija i predsjednik Skupštine.
Takav potez izazvao je oštre reakcije sindikata i sudionika rasprave, koji su se pitali kome uopće iznose primjedbe ako predstavnici vlasti nisu prisutni. Dio zastupnika ocijenio je kako je time poslana loša poruka i pokazano da su stranački sastanci imali veći prioritet od rasprave o zakonima koji izravno utječu na prava zaposlenika.
Nezadovoljstvo
Podsjetimo, na ranijoj javnoj raspravi o zakonu koji se odnosi na proračunske korisnike u Županiji Zapadnohercegovačkoj dominiralo je nezadovoljstvo sindikata zbog načina na koji je zakon pripreman i njegovog sadržaja.
Sudionici su posebno zamjerili što sindikati nisu bili uključeni u izradu nacrta, iako na to obvezuju kolektivni ugovori, te su upozorili da se time krši socijalni dijalog i otvara prostor za pravnu nesigurnost. Rasprava je, prema ocjenama više govornika, bila jednosmjerna, bez odgovora Ministarstva financija na iznesene primjedbe, zbog čega je dovedena u pitanje njezina svrha.
Velik dio kritika odnosio se na činjenicu da se visina naknada, poput toplog obroka, regresa, dodataka i otpremnina, prepušta odlukama Vlade, umjesto da budu jasno definirane zakonom ili kolektivnim ugovorom. Sudionici su upozorili kako bi takva rješenja mogla dovesti do smanjenja stečenih prava, uključujući i najosjetljivija pitanja poput naknade za bolovanje, koja bi prema nacrtu bila smanjena na 80 posto plaće.
