Održana javna rasprava: Što traže proračunski korisnici u ŽZH, a što to nudi novi zakon o plaćama?
"Demokracija se ne može ugurati u 120 minuta, kao ni sudbina tisuća zaposlenika na koje se ovaj zakon odnosi", istaknula je Jasminka Petric u ime Koalicije sindikata u ŽZH, ističući kako zakon koji izravno utječe na egzistenciju državnih zaposlenika i namještenika zaslužuje temeljitu analizu, a ne brzopotezno usvajanje pod krinkom javne rasprave.
"Na javnoj raspravi se raspravlja"
Nezadovoljna formatom održane javne rasprave, zatražila je i određivanje novog termina nastavka ove javne rasprave.
"Javna rasprava je rasprava. Vjerujemo kako na naše prijedloge trebamo dobiti povratnu informaciju i objašnjenje. Na raspravi se raspravlja. Iznose se stavovi", istaknula je Petric na raspravi koja je u petak održana u Širokom Brijegu, a glavna tema je bio Nacrt zakona o plaćama i naknadama korisnika županijskog proračuna.
Dvorana Skupštine Županije Zapadnohercegovačke bila je u potpunosti ispunjena, a dio sudionika bio je prisiljen stajati jer za sve zainteresirane nije bilo dovoljno mjesta, što svjedoči o velikom interesu. Na raspravi je sudjelovalo više od 70 osoba, među kojima su bili predstavnici sindikata, zaposlenici i namještenici u državnim službama, zastupnici u Skupštini ŽZH te zainteresirani građani. Prva od dviju rasprava, koja se odnosi na korisnike proračuna ŽZH, započela je u 9 sati, a sudionicima je omogućeno iznošenje prijedloga i primjedbi na predloženi zakon koji uređuje sustav plaća u javnom sektoru županije.
"Ovo što sada imamo nije prava javna rasprava. Ovo je izlaganje predstavnika sindikata i drugih sudionika koji iznose svoje komentare i prijedloge. Javna rasprava bi trebala podrazumijevati dijalog – da netko kaže kako se ne slaže s određenim člankom zakona, a da vi iz Ministarstva financija odgovorite zašto smatrate da je to rješenje ispravno", rekao je Tomislav Bandić, zastupnik u Skupštini Županije te je kritizirao Ministarstvo financija koje je predlagatelj nacrta zakona zbog toga što nisu dali nikakav odgovor na pitanja onih koji su u raspravi sudjelovali.
"Ministarstvo financija je predlagatelj ovoga nacrta zakona, odnosno kasnije će biti i predlagatelj konačnog zakona, ali ovo što sada imamo nije prava javna rasprava.
"Nažalost, nemamo priliku čuti drugu stranu, niti javnost može vidjeti tko je u pravu kada postoje neslaganja oko određenih članaka", rekao je Bandić. Istaknuo je i kako se ne može pomiriti sa činjenicom kako je ministarstvo na svaki komentar odgovorilo kako će se naknadno očitovati.
Sindikate nitko ništa nije pitao
Više sudionika javne rasprave složno je istaknulo kako sindikati nisu bili uključeni u izradu Nacrta zakona, iako na to obvezuju kolektivni ugovori i načela socijalnog dijaloga.
"Vlada je izradila nacrt zakona bez sudjelovanja sindikata, čime je prekršila odredbe kolektivnog ugovor", istaknula je Jasminka Petric.
Ivana Zlopaša je u ime Sindikata državnih službenika i namještenika u ŽZH, upozorila kako se prava zaposlenih ne mogu uređivati bez stvarnog dogovora sa sindikatima. Posebno je naglasila kako je propušteno utvrditi osnovni minimum kada su u pitanju plaće i naknade korisnika proračuna te da se prava zaposlenih ne bi smjela uređivati samo konzultacijama, nego isključivo dogovorom.
"Dogovor i konzultacije nikako nisu sinonimi", poručila je Zlopaša, ocjenjujući kako se time umanjuje značaj kolektivnog pregovaranja, stvara pravna nesigurnost i ostavlja prostor za različito određivanje koeficijenata.
Slijede li tužbe?
Zlopaša je upozorila i kako nacrt zakona, prema stajalištu sindikata, krši odredbe Zakona o radu koje propisuju jednaku plaću za jednak rad, osobito u dijelu vrednovanja radnih mjesta i koeficijenata.
"Nacrt Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna u Županiji Zapadnohercegovačkoj, koji je Vlada izradila, protivan je kolektivnim ugovorima. Po meni je samo to dovoljno da ovaj zakon ne prođe i da se povuče. Ovaj zakon je, rekao bih, prilično samoubilački napravljen. Već činjenica da je izrađen suprotno kolektivnim ugovorima, bez sudjelovanja sindikata, dovodi do situacije da će cijela ova priča završiti na sudu", rekao je Dražen Pehar, zaposlenik MUP-a ŽZH i predsjednik Skupštine Sindikata uposlenika MUP-a.
Dodao je i kako u MUP-u imaju konkretne primjere gdje su kolege dobile sudske presude u svoju korist i kako su i ranije slične situacije u kojima su sindikati isključeni redom padali na sudovima.
"Dakle, po meni je ovo ozbiljna greška", zaključio je Pehar.
Zastupnik Tomislav Bandić upozorio je i na izostanak stvarne rasprave i dijaloga, ocijenivši kako ovakav proces potvrđuje da sindikati nisu bili ravnopravni sudionici u kreiranju zakonskog rješenja.
"Zašto ste nas ignorirali? Zašto vam mišljenje sindikata nije bitno? Želite li time poručiti kako smo manje važni? Mi koji smo vas učili prva slova i brojeve – zar nas se tako ignorira? To je ponižavajuće", istaknula je Mirjana Pirić ističući kako ih to posebno pogađa. Pojasnila je kako je već previše novca iz proračuna otišlo na sudske sporove, umjesto da je uloženo u obrazovanje.
"Taj novac završava kod odvjetnika, umjesto u sustavu obrazovanja. Ovakav pristup ostavlja temelj sindikatu za pokretanje novih upravnih sporova i tužbi", rekla je i pozvala da se ovaj nacrt zakona povuče.
Regres, topli obrok, otpremnine i dodaci
Gotovo svi govornici zamjeraju što se visina naknada, toplog obroka, regresa, otpremnine, dodataka i drugih prava prepušta uredbama ili odlukama Vlade. Smatraju kako to stvara pravnu nesigurnost, otvara prostor proizvoljnom odlučivanju i zaobilazi kolektivni ugovor.
Ivana Zlopaša upozorila je kako pojedine odredbe nacrta zakona zaobilaze kolektivni ugovor te ostavljaju prostor da Vlada samostalno utvrđuje visinu naknada, bez stvarnog dogovora sa sindikatima. Također je istaknula kako u nacrt nije ugrađen jasan kriterij za određivanje osnovice plaća, čime se, prema njezinim riječima, Vladi ostavlja preširoko diskrecijsko pravo.
U svojim zahtjevima traže da regres postane zajamčeno pravo, a ne odluka Vlade iz godine u godinu, da se naknada za topli obrok veže uz konkretan postotak prosječne plaće, te da se otpremnine i drugi dodaci jasno definiraju zakonom. Također inzistiraju da se sve izmjene u sustavu plaća i naknada mogu donositi isključivo uz pisani sporazum sa sindikatima, a ne jednostranim odlukama izvršne vlasti.
"Naknada za topli obrok treba biti određena u visini od jedan posto prosječne plaće", istaknula je Mirjana Biško, ispred Zavoda za pravnu pomoć u ŽZH. S tim se složila i Jasminka Petric te je dodala kako ispred Koalicije sindikata traže da "regres bude fiksno pravo, a ne da bude ovisan o odluci Vlade“.
Ukidaju se stečena prava?
Većina ih je istaknula kako nacrt zakona ne osigurava adekvatnu zaštitu osnovne plaće te da je nužno jasno definirati njezin minimalni iznos. Upozoravaju kako predložena rješenja odstupaju od federalnog zakona i dovode u pitanje stečena prava zaposlenika.
Vlado Kraljević istaknuo je kako "osnovna plaća ne može biti manja od 70 posto prosječne neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine", dok je Jasminka Petric naglasila kako "traže podizanje najniže plaće na 70 posto prosječne plaće u Federaciji".
"Takva odredba je neprihvatljiva jer derogira dosadašnja stečena prava koja propisuju da osnovna plaća ne može biti niža od 70 posto prosječne plaće, kako je propisano federalnim Zakonom o plaćama", rekao je Dražen Pehar.
Sudionici su time jasno poručili kako je nužno uskladiti županijski zakon s federalnim rješenjem i osigurati zakonski zajamčen minimalni prag osnovne plaće, kako bi se spriječilo njezino smanjenje i zaštitila prava zaposlenika u javnom sektoru.
Smanjenje naknade tijekom bolovanja - korak unatrag
Prema nacrtu zakona koji je predmet rasprave, za razliku od dosadašnje prakse, uvodi se smanjenje naknade za vrijeme bolovanja. Konkretno, zakon propisuje da se naknada plaće za bolovanje do 42 dana isplaćuje u iznosu od 80 posto osnovne plaće. Sudionici su se složili kako zaposlenici za to vrijeme trebaju primati punu plaću.
Najdetaljnije je ovu problematiku obrazložio Dražen Pehar, istaknuvši kako je "naknada za bolovanje od 80 posto nepravedna" te kako "zaposlenici trebaju imati pravo na punu plaću za vrijeme bolovanja, kako je i do sada bilo". Posebno je upozorio na negativne posljedice takvog rješenja za najranjivije skupine, navodeći kako "takvo rješenje posebno pogađa roditelje, osobito majke", ali i osobe s težim zdravstvenim problemima, koje bi bile dovedene u nepovoljan položaj.
Ivana Zlopaša je upozorila kako se "novim rješenjima umanjuju stečena prava zaposlenih", te je posebno problematizirala mogućnost smanjenja iznosa koji se isplaćuje tijekom bolovanja za 20 posto, ocijenivši to korakom unatrag.
Sindikati traže otpremninu u visini 6 plaća
Zajednički stav govornika je da otpremnina, kao jedno od temeljnih prava zaposlenika pri odlasku u mirovinu, mora biti zakonski zajamčena i precizno definirana, kako bi se izbjegla proizvoljnost i osigurala pravna sigurnost svih korisnika proračuna.
Dražen Pehar je naglasio kako je neprihvatljivo da se "otpremnina prepušta odluci Vlade", ističući kako takvo rješenje otvara prostor neizvjesnosti i neujednačene prakse.
"Treba biti jasno definirana zakonom", poručio je, predlažući iznos od šest prosječnih neto plaća ili drugo povoljnije rješenje za zaposlenika. Zlopaša je istaknula kako je i u ovom dijelu isključen dogovor sa sindikatima, iako je on, prema njihovu mišljenju, prijeko potreban.
Kao dodatnu zamjerku navela je i to što je jubilarna nagrada određena samo kao mogućnost, dok sindikat traži da ona bude jasno propisana kao pravo zaposlenika. Sličan stav iznijela je i Jasminka Petric, poručivši kako "otpremnina mora biti jasno definirana zakonom, a ne da ovisi o odluci Vlade", uz prijedlog da se propiše u visini šest prosječnih plaća.
Nacrt ne prepoznaje specifičnosti rada u školama
Predstavnici prosvjete tijekom javne rasprave posebno su upozorili kako nacrt zakona ne prepoznaje specifičnosti odgojno-obrazovnog rada te dodatno pogoršava njihov položaj u sustavu. Jasminka Petric istaknula je kako "zakon ne priznaje specifičnosti odgojno-obrazovnog rada", naglašavajući da nastavnici rade u smjenama, provode inkluziju i rade u otežanim uvjetima, dok se njihov rad istodobno "sustavno obezvređuje".
Slične primjedbe iznio je i Vlado Kraljević, upozorivši kako nacrt "ne prepoznaje specifičnosti rada u školama", posebno rad u kombiniranim odjeljenjima i s djecom s poteškoćama, te kako su koeficijenti u prosvjeti neujednačeni i nepravedni u odnosu na druge sektore. "Isti posao, različite plaće – to nije razlika, to je diskriminacija", poručio je.
Dodatno, Mirjana Pirić ukazala je na dugogodišnje zanemarivanje sustava obrazovanja, istaknuvši kako "kao učiteljica nemam mogućnost napredovati u svojoj struci" te kako pravilnik o napredovanju ne postoji već godinama. Upozorila je i na širi društveni problem, navodeći kako učitelji često rade dodatne poslove kako bi preživjeli, dok učenici primjećuju njihov nizak materijalni status. Zajednički stav predstavnika prosvjete je kako nacrt zakona ne samo da ne rješava njihove probleme, nego dodatno produbljuje nejednakosti i ignorira stvarne uvjete rada u školama, zbog čega traže pravednije vrednovanje i sustavno uređenje njihovih prava kroz kolektivni ugovor.
Administrator kriptozaštite imat će plaću kao domar?
"Prema novom nacrtu zakona, administrator kriptozaštite, odnosno sigurnosne komunikacije prema EUROPOL-u i MUP-u RS imao plaću kao domar u školi", istaknuo je Slaven Planinić, šef Odsjeka informatike, veza i telekomunikacija u MUP-u ŽZH.
Zbog toga je predložio izmjenu zakona kojom bi se informatičarima osigurao dodatak od 20 do 30 posto osnovne plaće, po uzoru na županijske inspektore.
Istaknuo je kako sustavi koje održava informatika izravno doprinose punjenju proračuna. Naveo je da je samo sustav RENATE generirao više od milijun maraka prihoda, dok je dodatnim povezivanjem s radarskim sustavima u posljednje tri godine ostvareno još više od milijun maraka. Ukupno, kako je naglasio, riječ je o gotovo dva i pol milijuna maraka koje su kroz te sustave uprihodovane u proračun.
"Uz sve ove financijske doprinose proračunu i važnost poslova koje obavljamo, smatram da bi Vlada trebala uvažiti naš rad", istaknuo je Planinić.
Nema primjene povoljnije prava za radnika
Svi sudionici naglašavaju kako nacrt zakona sustavno zaobilazi kolektivne ugovore, umanjuje već stečena prava zaposlenika i slabi ulogu sindikata u pregovorima. Smatraju da se time narušava socijalni dijalog te da zakon, umjesto unapređenja sustava, predstavlja korak unatrag u zaštiti radničkih prava.
"Pozitivne prakse u Republici Hrvatskoj, kao i u određenim županijama u Federaciji BiH, pokazuju kako su uređene plaće rezultat sustavnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja, a ne jednostranih odluka vlasti", istaknula je Jasminka Petric te dodala kako pozitivna praksa u Hrvatskoj pokazuje kako se kroz sustav vrednovanja naglašava dignitet struke. Istaknula je i kako razlika između prosvjete i zakonodavne vlasti nije ni približno ovako izražena.
"U tim primjerima jasno se prati rast plaća, dok ovaj zakon to ne omogućuje. Smatramo kako dolazi do povrede Ustava Bosne i Hercegovine i Europske konvencije o ljudskim pravima u dijelu prava na imovinu, jer su plaća i stečena prava oblik imovine, a čime svako jednostrano smanjenje bez sporazuma sa sindikatom predstavlja povredu prava na mirno uživanje imovine.
"Postoji i sukob sa Zakonom o radu Federacije BiH, konkretno člankom 19., koji nalaže primjenu povoljnijeg prava za radnika. Pokušaj članka 55. ovog nacrta da suspendira povoljnija prava iz kolektivnog ugovora pravno je neodrživ", zaključila je Petric.
(Ne)jednake plaće
Uz pitanje osnovne plaće i položaja prosvjete, sudionici rasprave otvorili su i širu temu neujednačenog vrednovanja rada u javnom sektoru, upozoravajući kako se isti ili usporedivi poslovi različito plaćaju ovisno o instituciji. Vlado Kraljević posebno je naglasio kako se dolazi do situacije u kojoj "za isti posao imamo različite plaće, što je diskriminacija".
Sličan primjer iznio je i Dražen Pehar, ukazujući na konkretne razlike između sektora, gdje pomoćni radnik u školi, odnosno domar ima veći koeficijent i plaću nego zaposlenik u MUP-u na usporedivom radnom mjestu na kojem ista ta osoba rukuje minsko-eksplozivnim sredstvima. Ipak, naglasio je, kako nema govora o tome kako je potrebno dovoditi u pitanje visinu plaće u prosvjeti, nego je potrebno ujednačavanje i pravednije vrednovanje rada u cijelom javnom sustavu.
Novca ima
Često se tokom rasprave moglo čuti kako se u medijima konstantno o Županiji Zapadnohercegovačkog govori o superlativima, nazivajući je najrazvijenijom, najbogatijom, najsigurnoj i slično. No, ono u čemu se svi slažu, svi ti superlativi padaju u vodu kada novac treba preusmjeriti za plaće i naknade.
"Novca ima, nikad ga nije bilo više", složili su se zastupnici u Skupštini ove županije Antonija Banožić, Marija Lovrić te Tomislav Bandić koji su također sudjelovali u raspravi.
