VIDEO | Nema umanjenja prava radnika, poslodavci će moći tražiti izvanrednu kontrolu bolovanja

Što će donijeti novi Zakon o radu Federacije, što traže radnici, što žele poslodavci, a što mogu izlobirati sindikati? Je li Opći kolektivni ugovor za sve realnost ili misaona imenica? Gdje završava bolovanje, a počinje njegova zlouporaba? O tim su pitanjima za FTV govorili Samir Kurtović, Nihad Imširović i Safudin Čengić.

Govoreći o radu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, njegov predsjednik Safudin Čengić podsjetio je kako je početkom ožujka održana tematska sjednica posvećena problemima u području zdravstvenog osiguranja i bolovanja.

Ne diraju se prava zaposlenika

"Formirana je radna skupina sastavljena od predstavnika sindikata, udruga poslodavaca, Vlade Federacije BiH, ministara rada i zdravstva, kao i stručnjaka iz područja prava i medicine rada. Nakon dva mjeseca rada utvrđeno je da zakon u cijelosti treba mijenjati, ali smo se u prvoj fazi fokusirali na pravilnik koji je moguće usvojiti bez parlamentarne procedure", kazao je Čengić.

Prema njegovim riječima, osnovni cilj novog pravilnika je jasnije definiranje odgovornosti svih sudionika u procesu odobravanja i kontrole bolovanja.

"Suština pravilnika je jasno definirati određene pojmove i odgovornost svakog u lancu, od osiguranika, preko liječnika i prvostupanjskih i drugostupanjskih povjerenstava, pa do poslodavaca. Želimo da svatko zna koja su njegova prava i obveze", istaknuo je.

Naglasio je da pravilnik ne ograničava pravo radnika na bolovanje, nego uvodi mehanizme za utvrđivanje eventualnih zlouporaba.

"Pravilnik ni u jednom segmentu ne zadire u prava osiguranika niti uskraćuje pravo na bolovanje. Ono što je bitno je kako daje mogućnost prvostupanjskim i drugostupanjskim povjerenstvima na precizniji način utvrđuju opravdanost spriječenosti za rad, ali i poslodavcu, ako sumnja u zlouporabu, mogućnost traženja izvanredne kontrole i tijekom bolovanja, ali i nakon njegova završetka", rekao je Čengić.

Posebno je naglasio da će novi sustav otežati zlouporabe.

"Svi oni koji zloupotrebljavaju bolovanje moraju se zapitati jer u budućnosti to više neće moći raditi na način na koji su radili do sada", poručio je.

Priprema novog zakona

Govoreći o idućim koracima, Čengić je rekao kako će ista radna skupina nastaviti rad na izradi potpuno novog Zakona o zdravstvenom osiguranju.

"Definiran je rok do 1. rujna da bude završen prvi nacrt. Možda zakon neće biti usvojen prije izbora, ali je važno da se postave temelji kako bi nova ili postojeća vlast mogla nastaviti proceduru i završiti taj posao. Svi, od zdravstvenih radnika do sindikata i poslodavaca, smatraju da je novi zakon neophodan", kazao je.

Ističe kako postojeći zakonski okvir sadrži brojne manjkavosti koje stvaraju probleme i radnicima i poslodavcima.

"Trenutačno prva 42 dana bolovanja padaju na teret poslodavca, a nakon toga troškove bi trebao refundirati zavod zdravstvenog osiguranja. Međutim, refundacije često nisu potpune, a pojedini zavodi mogu odlučiti ne refundirati sredstva u cijelosti. To stvara nesigurnost i za investitore i za poslodavce, ali i za same radnike koji očekuju redovita primanja dok su na bolovanju", pojasnio je.

Dodao je da je cilj novog zakona pronaći rješenja koja će istodobno štititi fondove zdravstvenog osiguranja, prava osiguranika i interese poslodavaca.

"Mnogo je odredbi koje treba mijenjati i mnogo rješenja koja možemo preuzeti iz drugih zemalja gdje su se pokazala učinkovitim", zaključio je Čengić.

Cilj nije ukidanje bolovanja, već sprječavanje njihovih zlouporaba

Nihad Imširović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH, izjavio je kako inicijative koje zagovara Udruga ne podrazumijevaju ukidanje prava na bolovanje niti umanjenje zdravstvene zaštite građana, već im je cilj sprječavanje zlouporaba bolovanja, unaprjeđenje kontrolnih mehanizama i pravednija raspodjela troškova između poslodavaca i zdravstvenog sustava.

Govoreći o prijedlozima koji su posljednjih mjeseci izazvali brojne reakcije u javnosti, Imširović je istaknuo kako je inicijativa Udruge poslodavaca pogrešno interpretirana.

"Ovdje ne govorimo o ukidanju i umanjenju prava na zdravstvenu zaštitu, ne govorimo o ukidanju prava na bolovanja, a isto tako ne govorimo ni o ukidanju broja dana", rekao je Imširović.

Prema njegovim riječima, Udruga je zagovarala izmjene pravilnika i zakonskih rješenja, pri čemu je procijenjeno da je u ovoj fazi učinkovitije krenuti od izmjene pravilnika, dok bi izmjene zakona uslijedile u idućem razdoblju.

Naglasio je kako je potrebno razlikovati bolovanje od zlouporabe bolovanja te da je osnovni cilj inicijative upravo suzbijanje nepravilnosti.

"Ideja i cilj kompletne inicijative je sprječavanje zlouporabe bolovanja, kvalitetnija kontrola bolovanja i na kraju ravnomjernija raspodjela tereta bolovanja", kazao je.

Ocijenio je kako je novi pravilnik unaprijedio sustav kontrole bolovanja, iako neće u potpunosti eliminirati zlouporabe. Dodao je kako će ključnu ulogu u njegovoj provedbi imati zavodi zdravstvenog osiguranja, liječnici i inspekcijska tijela.

Tko snosi teret

Imširović je istaknuo da Udruga poslodavaca neće odustati od inicijative za drukčiju raspodjelu troškova bolovanja, navodeći da su poslodavci u Bosni i Hercegovini među najopterećenijima u Europi kada je riječ o razdoblju tijekom kojeg oni snose financijski teret bolovanja zaposlenika.

"Ideja je samo da svi u lancu ravnomjernije podnesemo teret bolovanja, a ne da taj teret bude samo na poslodavcu", rekao je.

Podsjetio je kako se u javnosti najčešće spominjalo rješenje prema kojem bi teret bolovanja sa sadašnjih 42 dana bio smanjen na 15 dana, ali je naglasio kako je riječ o prijedlogu koji ostaje predmet razgovora socijalnih partnera.

"Kako će ti pregovori završiti, kako ćemo to artikulirati kroz zakon, apsolutno ostaje da socijalni partneri ugovore, dogovore i na kraju implementiraju", poručio je.

Komentirajući tvrdnje kako pojedini poslodavci vrše pritisak na radnike da rade unatoč bolesti ili opravdanim razlozima za bolovanje, Imširović je upozorio na opasnost generalizacije.

"Mislim kako je najveći problem ovog društva generaliziranje. Uvijek stavljamo sve u isti koš", kazao je.

Dodao je kako među poslodavcima, kao i među zaposlenicima, postoje različiti primjeri ponašanja, ali ozbiljne kompanije nastoje unaprijediti uvjete rada i standard zaposlenih.

Prema njegovim riječima, tržište rada danas je znatno drukčije nego ranije jer u brojnim gospodarskim granama nedostaje kvalificirane radne snage, zbog čega se kompanije sve više bore za svakog zaposlenika.

"Mislim da će uspjeti kompanije koje ulaganje u zaposlenike smatraju investicijom, a ne troškom", rekao je Imširović.

Zaključio je kako Udruga poslodavaca nastoji profilirati svoje članice kao društveno odgovorne kompanije koje, uz ostvarivanje profita, vode računa o odgovarajućim primanjima zaposlenih i ukupnom gospodarskom razvoju.

Prava radnika nisu umanjena, novi pravilnik štiti one koji su zaista bolesni

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Samir Kurtović izjavio je kako novi pravilnik o bolovanjima neće umanjiti prava radnika te je kroz višemjesečne pregovore osigurana zaštita onih koji zaista imaju potrebu za bolovanjem.

"Naša uloga kroz socijalni dijalog bila je zaštititi prava radnika i ne umanjivati ih. To je bio naš cilj od samog početka", rekao je Kurtović.

Podsjetio je kako su sindikati, poslodavci i resorna ministarstva održali veliki broj sastanaka kako bi došli do prihvatljivog rješenja.

"Imali smo kvalitetno povjerenstvo, radili smo zajedno s Udrugom poslodavaca, imali radne skupine s resornim ministrima i čini mi se sedam ili osam sastanaka. Taj proces je dugo trajao."

Kurtović je naveo kako sindikati nisu prihvatili prijedloge koji bi značili smanjenje prava radnika.

"Kada smo dobili inicijativu da se razdoblje od 42 dana spusti na 15 dana, apsolutno to nismo htjeli prihvatiti. Kroz razgovore i pregovore usuglasili smo pravilnik koji definira određene stvari kada su u pitanju radnička prava i bolovanja."

Prema njegovim riječima, pravilnikom je osigurana zaštita radnika koji su zaista bolesni.

"Mi štitimo prava radnika koji su stvarno na bolovanju. Ako bude potrebe, kroz ovaj podzakonski akt i pravilnik riješit će se određena pitanja tako da liječnici mogu dostavljati određene informacije poslodavcima o razlozima bolovanja prije nego što osoba nakon 42 dana ode na povjerenstvo."

Istaknuo je kako je socijalni dijalog tijekom cijelog procesa bio na visokoj razini.

"Vodili smo jako dobre razgovore i pregovore. Na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća dali smo suglasnost na pravilnik, a sada je na Ministarstvu zdravstva da ga uputi Vladi Federacije Bosne i Hercegovine na usvajanje."

Uskoro na snazi

Kurtović očekuje da bi pravilnik uskoro mogao stupiti na snagu.

"Očekujemo kAKO bi u idućih sedam do deset dana mogao biti razmatran na sjednici Vlade. To je podzakonski akt i nema ništa sporno. Prošao je Ekonomsko-socijalno vijeće, socijalni dijalog bio je na visokoj razini, a radnička prava nisu umanjena ni po jednoj osnovi."

Govoreći o budućim izmjenama zakonskih rješenja, upozorio je na važnost očuvanja financijske stabilnosti zdravstvenog sustava.

"Donesena je odluka da se u roku od 90 dana formiraju radne skupine za izmjene zakona i da se pokuša riješiti pitanje određenih doprinosa za zdravstvo. Mi ćemo dati potporu tim procesima, ali moramo biti oprezni."

Posebno je naglasio važnost očuvanja prava na besplatne lijekove.

"Ako se umanji bilo kakav iznos sredstava za zdravstvo, postavlja se pitanje kako će radnici imati besplatne lijekove koje danas koriste. Moramo voditi računa da zdravstveni sustav ima dovoljno sredstava kako bi se ta prava sačuvala."

Kurtović je rekao da sindikat svakodnevno prima veliki broj prijava i zahtjeva radnika.

"Imamo ogroman broj e-mailova, poruka i zahtjeva za zaštitu radničkih prava kroz stegovne postupke i druge procese. Ono što moram istaknuti jest da s poslodavcima okupljenim u Udruzi poslodavaca imamo dobru suradnju."

Dodao je da najveći problemi dolaze od poslodavaca koji nisu dio Udruge poslodavaca.

"Imamo određeni broj poslodavaca koji nisu u Udruzi i koji prave probleme radnicima. Mi ih štitimo kroz besplatnu pravnu pomoć i sve druge postupke koje vodimo."

Govoreći o zlouporabama bolovanja, Kurtović je rekao da pravilnik uvodi dodatne mehanizme kontrole.

"Dobivamo informacije da je netko na bolovanju, a radi na drugom mjestu. Kroz ovaj pravilnik liječnici će morati evidentirati točne podatke i dostavljati informacije koje su potrebne kako bi se provjerilo je li bolovanje opravdano."

Naglasio je kako će novi sustav istodobno štititi i radnike i poslodavce.

"Većina radnika koji su stvarno bolesni moći će bez problema koristiti bolovanje. S druge strane, oni koji eventualno zloupotrebljavaju bolovanje bit će podložni provjerama."

Kurtović je istaknuo kako će poslodavci imati mogućnost tražiti dodatna pojašnjenja ako sumnjaju u opravdanost bolovanja.

"Ako poslodavac smatra da postoji problem, može se obratiti liječniku i dobiti informacije zbog čega je netko sedam, deset ili petnaest dana na bolovanju. Time smo riješili mnoga otvorena pitanja."

Na kraju je poručio kako sindikat i dalje nastoji probleme rješavati dijalogom.

"U većini slučajeva sastanci s poslodavcima daju rezultate. Pokušavamo sve riješiti razgovorom, a kada to nije moguće, upozoravamo poslodavce kako ćemo pokrenuti odgovarajuće postupke, od sudskih sporova do kaznenih prijava. Do sada smo više od 90 posto tih slučajeva uspjeli riješiti na kvalitetan način", zaključio je Kurtović.