Skoro 61 milijun KM za bolovanja duža od 42 dana: Tko zloupotrebljava sustav u FBiH

Tematska sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća održana početkom ožujka u Sarajevu stavila je u fokus jedan od gorućih problema na tržištu rada u Federaciji BiH, zloupotrebu instituta bolovanja.

Predsjednik ESV-a Safudin Čengić najavio je da će prijedlog teksta novog Zakona o zdravstvenom osiguranju biti gotov u narednih 60 dana, nakon čega će biti upućen Vladi FBiH.

Čengić nije skrivao zabrinutost, potkrijepivši je i konkretnim primjerom iz vlastite prakse. U njegovoj tvrtki je u posljednje četiri godine čak 48 posto zaposlenih bilo na bolovanju.

"Nažalost, u našem društvu imamo zloupotreba instituta bolovanja kako od institucija, zdravstvenih radnika, tako i od samih radnika. Složili smo se da moramo raditi na izmjenama zakona i pravilnika", izjavio je Čengić, naglasivši pritom da za radnika koji je zaista bolestan neće biti ograničen broj dana bolovanja te da će on svoje pravo u potpunosti ostvariti.

Akta.ba je uputila upite Federalnom ministarstvu zdravstva i Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, tražeći pojašnjenja o maksimalnom broju dana bolovanja po šiframa bolesti, načinu određivanja dijagnoza, statistikama najčešćih bolovanja te eventualnim evidentiranim zloupotrebama i planiranim izmjenama propisa.

Kako sustav funkcionira

Federalno ministarstvo zdravstva pojasnilo je pravni okvir koji trenutno uređuje ovu oblast. Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, a dijagnoze se evidentiraju prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti – desetoj reviziji (MKB-10) Svjetske zdravstvene organizacije.

O procjeni se obavještavaju osiguranik, poslodavac i nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.

I osiguranik i poslodavac imaju pravo prigovora u roku od 48 sati od priopćenja procjene, o kojem odlučuje liječnička komisija kantonalnog zavoda, čija je odluka konačna.

Nadzor nad korištenjem bolovanja provode kontrolori kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i sami poslodavci za razdoblje u kojem naknadu plaće isplaćuju iz vlastitih sredstava.

Ministarstvo u svom odgovoru za Aktu navodi da mogućnost nadzora nad eventualnim zloupotrebama bolovanja postoji.

"Budući da su kontrolori privremene spriječenosti za rad zaposlenici kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, detaljnije informacije o konkretnim kontrolama moguće je dobiti upravo od tih institucija", pojašnjeno je.

Gotovo dva milijuna dana i 61 milijun KM u godinu dana

Brojke koje su dostavili i Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH govore o sve većim troškovima.

U odgovoru za Aktu, Ministarstvo navodi da su: "Naknade plaća po osnovi bolovanja dužeg od 42 dana, koje se financiraju iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, iznosile 60.953.440 KM, što predstavlja rast od 13,2 posto, odnosno oko 7,1 milijun KM u odnosu na 2023. godinu."

Rast troškova Ministarstvo izravno povezuje s povećanjem ukupnog broja dana bolovanja dužih od 42 dana u 2024. godini za 249.666 dana, od čega se 235.513 dana odnosi na bolovanja zbog bolesti.

Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH u svom odgovoru potvrđuje iste brojke te ih dodatno razrađuje:

"U 2024. godini u Federaciji BiH bilježi se ukupno 1.963.383 dana bolovanja preko 42 dana, od čega se 1.938.547 dana odnosi na bolovanje osiguranika, od čega se 1.219.451 dana bolovanja odnosi na bolovanje osiguranika po osnovi bolesti, a 719.096 dana na bolovanje osiguranika po svim ostalim osnovama bolovanja."

Osim toga, kako Zavod pojašnjava, 24.836 dana bolovanja preko 42 dana odnosi se na bolovanje osiguranika radi njege člana uže obitelji, od čega se 19.227 dana odnosi na bolovanje po osnovi bolesti, a 5.609 dana na sve ostale osnove bolovanja, piše Akta. 

Obrada podataka za 2025. godinu još je u tijeku.

Što donose izmjene zakona?

Federalno ministarstvo zdravstva ističe da mogućnost nadzora postoji, no pitanje je koliko je on u praksi učinkovit i ujednačen na razini svih deset kantona.