Iz HNŽ-a godišnje ode deset liječnika: SKB Mostar tvrdi da ih ima viška

Od početka ove godine 27 liječnika otišlo je iz šest županija. Najviše odlaze u Sloveniju, Austriju, Njemačku i zemlje Skandinavije, a glavni razlozi su bolje plaće i uvjeti rada, izvijestila je televizija N1.

Prema podacima Liječničke komore Hercegovačko-neretvanske županije, ovu županiju godišnje napusti oko deset liječnika. Ipak, nadležni iz zdravstvenog sektora poručuju da stanje zasad nije zabrinjavajuće.

Višak doktora

Dok se u mnogim zdravstvenim ustanovama upozorava na nedostatak medicinskog kadra, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, kao najveća zdravstvena ustanova u Hercegovini, zapošljava 3.000 radnika, među kojima je oko 500 liječnika. Direktor ove ustanove kaže da problem nije njihov nedostatak. Naprotiv, tvrdi da bolnica trenutno ima i višak zaposlenih.

"Ja imam veliki problem jer imam višak doktora. Mi imamo jednu dobru okolnost, a to je da je nama fakultet u dvorištu i mi stvarno imamo dovoljno doktora. Jedini pravi problem je kako ne primiti sve doktore koji žele u bolnicu. Mi smo imali problem sa srednjim kadrom zadnjih nekoliko godina, otišlo ih je dosta. Preko stotinjak ih se vratilo na posao. Njihova iskustva tamo ne znam, nisu se svi vratili, ali veliki broj jeste'', kaže Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar.

Dodatni problem je i velika razlika u primanjima liječnicima među županijama. Prema podacima Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije, trenutno su među najbolje plaćenima liječnici u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji, dok su primanja njihovih kolega u drugim županijama i do 30 posto niža.

Potrebe stanovništva

Takve razlike, upozoravaju, ne dovode samo do odlazaka u inozemstvo već i do migracija liječnika unutar Federacije, tamo gdje su uvjeti i primanja povoljniji.

"Razlozi su, s jedne strane, uvjeti u kojima naši liječnici rade, a s druge strane financijske mogućnosti našeg zdravstvenog sustava, pitanje resursa, financija, pitanje zdravstvenog kadra, pitanje razvoja primarne zdravstvene zaštite, na čemu je naš akcenat. Možemo li odgovoriti suvremenom demografskom trendu i potrebama stanovništva u takvim okolnostima? Puno je pitanja koja utiču na mišljenje i eventualan odlazak naših liječnika", kaže Milenko Bevanda, ministar zdravstva HNŽ.

Neodrživ sustav

Ovakav sustav dugoročno je neodrživ, smatra predsjednica Vlade HNŽ. Tvrdi da su potrebni reorganizacija, ali i pronalazak novih izvora financiranja.

Bez takvih promjena, poručuje, sve će teže biti osigurati stabilno funkcioniranje zdravstvenih ustanova i zadržati postojeći kadar.

"Kada tome još dodamo nacionalno-politički kontekst, koji je realnost ove Županije, svjesni smo kako nas teške odluke očekuju u budućnosti, ali morat ćemo napraviti preustroj, morat ćemo iznaći nove izvore financiranja jer je danas više nego evidentno da s ovim izvorima financiranja mi ne možemo zadovoljiti potrebe zdravstvenog sustava kojeg smo izgradili", navodi Marija Buhač, predsjednica Vlade HNK.