Trudite se, a povrće vam ne uspijeva? Evo kako popraviti kvalitetu tla

S berbom posljednjih rajčica neki će posijati zimske kulture, dok će drugi već ramišljati kako sljedeću sezonu dobiti više iz svojih vrtova. Za sugovornike Agrokluba, poljoprivrednika Marjana Krebsa iz Međimurja i edukatoricu Kristinu Lučić Andrijanić prvi korak je tlo.

Šaka komposta 

"Meni je primjerice lucerna "živo zlato" u plasteniku. Ostavljam je dvije godine, a oko nje sadim biljke redom: lucernu, salatu, tikvicu. Trajnice puno više hrane tlo nego jednogodišnje biljke. Lucerna ima dubok korijen i nakon dvije godine je samo pokosim - korijen se pretvori u predivan gljivični materijal koji obogaćuje tlo", objašnjava Marjan koji na svom profilu na društvenim mrežama stalno savjetuje vrtlare o važnosti mikroorganizama u tlu i koji uvjeti odgovaraju pojedinim biljkama.

Nedavno je objavio video sadnje kupusnjača u svježe pokošenu travu jer to, tvrdi, vole. U rupu za sadnicu dodao je samo šaku komposta. U plastenicima već godinama ne kopa, nego samo koristi zelenu gnojidbu i vlastiti kompost.

I Kristina u svom vrtu u Novskoj prakticira "no dig" metodu, a posljednjih godina i zelenu gnojidbu.

"Krumpir sam ove godine držala u slami na gredici koja je imala pokrovni usjev i uspio je! Malo sam pogriješila jer sam ga dosta kasno sadila, pa je suša učinila svoje, ali što se samog tla tiče zelena gnojidba je bila dobar potez. Ključno je samo povaljati te biljke koje koristimo za zelenu gnojidbu prije nego zametnu plodove, dakle u fazi cvatnje", priča Kristina dodajući kako ne robuje pravilima kad točno nešto napraviti jer to često nije izvedivo radi drugih obaveza.

Zelena gnojidba

"Ako imam vremena sad nešto posaditi ili mi je možda zadnji trenutak, neću čekati da sve biljke pokrovnog usjeva procvjetaju, nego ću ih ranije povaljati i pokriti kartonom ili tkaninom, samo da ne dobivaju sunčevu svjetlost, i za par dana posaditi u taj pokrov", dodaje.

Prije sadnje lukovica, rujan i listopad možete iskoristiti za zelenu gnojidbu na nekoj gredici. Heljda je, kaže Kristina, dosta dobro rješenje jer brzo raste.

Ona planira posaditi mješavinu leguminoza, žitarica i trava koju će nakon dva mjeseca povaljati i onda saditi izravno u to.

"Ljudi malo griješe u nekim stvarima i misle da grahorice obogaćuju tlo dušikom. Mahune i grašak na kraju sezone nemaju korisne bakterije oko korijena, kad stisnete kvržicu na korijenu kad izvadite biljku iz tla, mora biti crvene boje, ali nije",  kaže Marjan spominjući da je zato za gnojidbu važno da se ne razvije plod.

Dodaje kako je uvijek dobro i posijati više kultura jer se time u tlo unosi raznovrsnost. Neke kulture ne podnose zimu stoga pri izboru mješavina ili stvaranju vlastite mješavine za sjetvu od primjerice žitarica i grahorica treba obratiti pažnju što će preživjeti zimu.