Kukuruz u BiH će zbog klime 'bježati' u više predjele

Kukuruz će zbog klimatskih promjena za desetak godina u Bosni i Hercegovini moći uspijevati i na nadmorskoj visini od 1000 metara, zaključak je istraživanja portugalske znanstvenice Daniele Soares. Rad je predstavljen na nedavno održanom drugom regionalnom treningu o prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama za savjetodavne službe u Skopju, piše AgroKlub.

Istraživanje pod nazivom „Različita okruženja za proizvodnju kukuruza u uvjetima klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini: usklađivanje toplinske pogodnosti i dostupnosti vode“ rezultat je višegodišnjih aktivnosti u deset općina u Bosni i Hercegovini, a provedeno je u suradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu.

Kukuruz je 2024. godine zauzimao 54 posto površina pod žitaricama u BiH. Istraživanja su provedena u općinama Gradiška, Bijeljina, Živinice, Bratunac, Čapljina, Livno, Glamoč, Bugojno i Cazin te u Brčko distriktu.

Tijekom razdoblja obuhvaćenog istraživanjem uzgoja kukuruza, za koje su korišteni i podaci iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, prosječna sezonska temperatura iznosila je od 12,6 do 17,2 stupnja Celzija, a prinos 6,24 tone po hektaru.

Najniže temperature izmjerene su u općinama u središnjem dijelu zemlje, poput Bugojna, dok su u jugozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima temperature bile najviše. Za općinu Glamoč predviđa se najveći porast prosječne godišnje temperature u budućnosti, čak 58 posto.

''Što se tiče padalina, buduće klimatske projekcije pokazuju da će u općinama na sjeveru i istoku zemlje, Bijeljini, Gradišci i Brčko distriktu, nedostajati padalina, dok će općine u planinskim područjima, unatoč porastu prosječnih temperatura, bilježiti više padalina, što će pogodovati uzgoju kukuruza'', rekla je Soares.

Kod sorti kukuruza kraće vegetacije, s manjim zahtjevima za toplinom, zbog toplinskih valova koji će biti sve učestaliji predviđa se skraćivanje vegetacijskog razdoblja za 19 dana u Živinicama do 54 dana u Bijeljini. Kod sorti srednje vegetacije to će razdoblje biti kraće za 42 dana u Čapljini, a do 62 dana u Bijeljini.

Zbog bolje kvalitete tla, odnosno veće sposobnosti zadržavanja vode, u općinama Živinice i Cazin predviđa se veća otpornost zasijanog kukuruza na klimatske promjene, dok je situacija suprotna u općinama Čapljina i Livno.

Zbog toga će biti potrebno prilagođavati izbor hibrida kukuruza novim temperaturnim uvjetima i kraćem vegetacijskom razdoblju jer će biljke brže prolaziti kroz fenofaze, što će utjecati i na visinu prinosa.

''Povećat će se evapotranspiracija, a biljkama će trebati više vode tijekom cvatnje i nalijevanja zrna. Od velike važnosti bit će i dostupnost vode, odnosno njezino očuvanje tijekom toplinskih valova jer će se povećati potrebe za navodnjavanjem biljaka u kritičnim fazama'', navela je Soares.

Zaključila je kako će to biti osobito potrebno u općinama Gradiška i Bijeljina jer se ondje nalaze najveće površine pod kukuruzom.