Nekoliko savjeta o uzgoju mrkve

Mrkva je dvogodišnja kultura, koja u prvoj godini formira lišće i korijen. U drugoj godini formira cvjetno stablo, cvijet i sjeme. Obično se uzgaja u niskim i poluvisokim plastenicima, zbog nešto duže vegetacije, koja dovodi u pitanje zasnivanje osnovnih kultura u agro roku.

Uvjeti uzgoja

Osnovni uvjet za postizanje visokih, kvalitetnih prinosa mrkve je zemljište. Zemljište za mrkvu mora biti duboko, plodno i rastresito. To su pjeskovita i srednje laka zemljišta. Optimalna pH reakcija zemljišta kreće se od 6,4 do 7,2 %. Sjeme mrkve niče na minimalnoj temperaturi 4°C, a optimalna temperatura za rasti razvoj iznosi 15-20°C. Mlade biljke mogu da izdrže do -5°C. Sjemenka mrkve sadrži eterična ulja, te nešto teže prima vlagu, iz tih razloga joj treba osigurati veću vlažnost zemljišta u fazi nicanja od ostalih faza razvoja.

Priprema zemljišta za sjetvu

Priprema zemljišta zavisi od roka sadnje i pretkulture nakon čišćenja objekta od pretkulture
(paprika, paradajz) rasturi se mineralno gnojivo 7:14:21 50-60 kg/ 1000m² nakon čega se zemljište ore, potom freza i usitni. Na usitnjenom zemljištu vrši se markiranje gredica i to: širina gredice 120 cm, put između gredica 40 cm. Nakon markiranja zemlja iz puteva se izbacuje na gredicu, kako bi se ista izdigla za dvadesetak centimetara iznad puta. Gredice se poravnaju, nakon čega se pristupa sjetvi mrkve.

Sjetva

Sjetva mrkve obavlja se ručno ili mašinski. Kod ručne sjetve prave se plitki kanalići u koje se sije sjeme, a potom se lagano zagrne. Jednostavniji i lakši način je mašinska sjetva, koja se obavlja u redove razmaka 15-20 cm red od reda i 3-4 cm u redu, 1 cm duboko. Nakon sjetve gredice se zbiju lakšim valjkom zbog boljeg dodira sjemena i zemljišta.

Zasijane sjemenke se potom zaliju s 10-12 l/m² vode i prekriju agrilnom folijom. Folija se ne uklanja do nicanja već se naredno zalijevanje obavlja preko folije. Pri temperaturi od 18-20° C i vlazi 75 do 80%. Očekivati je da biljke niknu za 2-3 sedmice.

SORTE MRKVE

Favor F1
Vrlo rani hibrid u tipu nantesa, pogodan za proizvodnju u plastenicima. Oblik korijena je cilindričan, dužine 16 18 cm, debljine 2,5 do 3,5 cm. Boja korjena je intenzivno narančasta, daje visok prinos i visok kvaliteta ploda. Hibrid namijenjen za potrošnju u svježem stanju za preradu.

Yukon F1
Hibrid u tipu Nantesa, pogodan za proizvodnju u plastenicima.Korijen je dužine 17-20 cm, pri dnu blago zaobljen, narančasto crvene boje, hibrid za svježu potrošnju.

Nantes SP-80
Srednje bujna sorta u tipu Nantesa. Korijen je cilindričan dužine 14-16 cm, narančaste boje. Debljina korijena je 3-3,2 cm. Spada u srednje rane sorte.

Pored navedenih sorti/hibri da koriste se u proizvodnji i drugi: Soler F1, Amsterdamska rana, Major F1, Junior F1, Pipeline F1, Tip top i druge.

Njega u tijeku vegetacije

Mjere njege sastoje se u prorjeđivanju, čupanju korova, prihrani, zalijevanju i provjetravanju. Nakon nicanja s gredice se ukloni agrilna folija i ručno se vrši prorjeđivanje izniklih biljaka na razmak 3 cm jedna od druge. Veoma je bitno da se u početnoj fazi rasta suzbije rast korova i to je također mjera koja se obavlja ručno. Za mrkvu je bitno da se održava vlažnost zemljišta u visi ni 70% PVK. Pretjerana vlažnost zemljišta uzrokuje pucanje korijena, čime mu se umanjuje kvaliteta. Prihrana se obavlja KAN-om u vrijeme formiranog 4-5 lista.

Berba (vađenje) mrkve

Sušenjem vanjskih listova u lisnoj rozeti, te smanjenjem nadzemnog dijela biljka ulazi u fiziološku zrelost. To je vrijeme kada počinje vađenje korijena. Vađenje se obavlja vilama ili ašovom. Izvađeno korijenje se pere, klasira i pakuje u namjensku ambalažu, s listom ili bez lista-zavisno od zahtijeva kupca.

Bolesti mrkve

Palež lišća mrkve (Alternaria dauci)

Bolest se javlja u vrijeme previsoke vlažnosti i uzrokuje sušenje lišća mrkve. Bolest se manifestira na starijem lišću pojavom svijetlo žutih pjega. Vremenom, pjege poprimaju smeđu, a zatim crnu boju. Spajanjem pjega list gubi funkciju i suši se. Gljiva se prenosi sjemenom, a zadržava se na zaostalim biljnim ostatcima i kao saprofit duži vremenski period živi u zemlji.

Crna trulež korijena (Alternaria radicana)

Crna trulež je veoma opasna bolest ako se javi u fazi klijanja sjemena mrkve. Iz zaraženog sjemena. Bolest zahvata klicu i korijen koji brzo pocrne i propadnu. U kasnijoj fazi bolest uzrokuje sušenje lišća i propadanje korijena. Zaštita se sastoji u sjetvi zdravog sjemena i uklanjanju biljnih ostataka pošto gljiva može da na istim opstane do 6 godina. Od kemijskih sredstava koriste se preparati kao za palež lišća.
Štetočine mrkve

Mrkvina muha (Psila rosae F.)

Štetočina koja pred mrkve često napada peršun i celer. Ima dvije generacije. Ženka odlaže jaja u zoni korijen ovog vrata ili na površini zemlje. Larve se javljaju 10 12 dana nakon polaganja jaja. Odmah se ubušuju u korijen. Napadnuti korijen je nagrizen i deformiran,gubi tržnu vri jednost. Kod napadnutih biljaka lišće u početku poprima crvenkastu boju nakon čega se suši.