Duhan u Semberiji izgorio na njivama, proizvođači jedva spašavaju urod

Nova kriza prijeti poljoprivrednim proizvođačima u Semberiji, konkretnije proizvođačima duhana. Suša je gotovo prepolovila, a na pojedinim parcelama i potpuno uništila urod. Proizvođači pokušavaju spasiti ono što je ostalo, ali pitanje je kakva će biti kvaliteta. Tomu treba dodati i stalni rast troškova. Otkupna cijena odavno ne pokriva ulaganja, a radne snage sve je manje.

Suša desetkovala urod

Suša je desetkovala ovogodišnji urod duhana. Na semberskim parcelama duhan je izgorio prije nego što je uspio dati očekivani urod. Listovi su sprženi, biljke zaostale, prinosi desetkovani, a proizvođači su na gubitku.

"Naša sjetva duhana izađe 1.000 maraka po dunumu. Toliko je to unosno skupo. A duhan nije ništa. On je prosjek sedam maraka i to je sve. Kad uzmeš u obzir, nema. Mi samo što naberemo sušaru duhana, tu uzmu radnici 600 do 700 maraka, a plin košta 400 maraka - 1.100. A u sušnici ove godine, pošto je podbacio, bude 300 kilograma duhana", kazao je poljoprivredni proizvođač Jovica Savić.

Prinosi daleko ispod planova

Prvi listovi na otkup trebali bi stići već za nekoliko dana. Planovi su bili ambiciozni, ali vremenske prilike ove godine već su promijenile računicu.

"Naš plan se uvijek zasniva na nekih 1.400 do 1.500 kilograma po hektaru i mi smo bili sigurni da će to biti ostvareno. Međutim, i dalje sam mišljenja da će biti ostvareno u Posavini s proizvođačima, a na području Semberije neće. Mada još nije kasno, u najavi je dulje sušno razdoblje s visokim temperaturama, tako da nema nekog velikog razloga za optimizam. Mi smo očekivali prinos od 300 tona, ja se nadam da ćemo prijeći barem 200", rekao je direktor AD Duvan Čedomir Gotovčević.

Proizvodnja sve manje isplativa

Kako bi sačuvao broj kooperanata, kojih je iz godine u godinu sve manje, organizator proizvodnje i ove je godine povećao otkupnu cijenu duhana. No, u usporedbi s rastom troškova proizvodnje, to je i dalje nedovoljno kako bi ova proizvodnja bila isplativa. Danas je održava još jedino tradicija.

"Pa nekada je duhan bio isplativ. Bolje je bilo raditi duhan nego da cijela obitelj ode u inozemstvo. Više se dobivalo kod nas. Mi smo tada sadili duhan, od 80-ih do 90-ih, 1981. smo počeli saditi duhan. Znali smo ostvariti da čovjek kupi i stan ili automobil od jedne proizvodne godine. I da ideš, da imaš novca za trošenje, da ne možeš potrošiti", navodi Savić za Federalnu TV.

Prošlogodišnji urod još čeka kupca

Duhan je otkupljen, obrađen i spreman za tržište. Ali tržišta nema. Nakon pet godina sigurnog plasmana, prošlogodišnji urod još čeka kupca. U AD Duvanu kažu kako takav scenarij nisu očekivali.

"U razgovoru s našim starim kupcima, oni kažu da imaju dosta jeftiniji duhan. Povoljnija je cijena iz Azije. To su Azerbajdžan, Iran, Pakistan, te države, i duhan se uvozi iz tih zemalja, mada je domaći duhan bolje kvalitete nego taj uvozni. Ali kupcima, odnosno tvornicama, najvažnija je jeftina sirovina", pojasnio je Gotovčević.

Crno tržište održava proizvodnju

Poticaja za ovu vrstu proizvodnje gotovo da i nema. Loša agrarna politika i neodgovarajuća zaštita domaće proizvodnje veliki broj proizvođača okrenuli su crnom tržištu.

Paradoks je što danas upravo "prodaja ispod ruke", gdje je cijena duhana i do četiri puta viša nego u legalnoj prodaji, ovu proizvodnju još održava. Istodobno, procjene su kako je legalno tržište duhanskih proizvoda u posljednjih deset godina palo za više od 60 posto, a posljedica toga su i golemi gubici u državnom proračunu.