Krijumčarenje duhanskih proizvoda godišnje odnosi milijune eura

Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini već godinama ozbiljno ugrožava legalno tržište, a ilegalna trgovina duhanom i duhanskim proizvodima ostavlja velike posljedice po proračune i privredu.

Procjene govore kako se zbog "crnog tržišta" godišnje gube stotine milijuna eura, dok nadležne institucije i industrija pokušavaju zajednički suzbiti krijumčarenje i zaštititi javne prihode.

Milijunski gubici zbog ilegalne trgovine

Kutije bez akciznih markica. Duhan prodavan "na crno". Roba koja granice prelazi mimo sustava. Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini već godinama ne funkcionira na margini, nego paralelno s legalnim tržištem, а prometovanje duhanom i duhanskim proizvodima to najbolje ilustrira.

Procjene govore kako zemlje regiona zbog ilegalne trgovine duhanom godišnje gube stotine milijuna eura. Najveću cijenu ne plaćaju samo proračuni, nego i privrednici, tržište rada, građani...

"Bosna i Hercegovina je gubila, po našim procjenama, i preko 500 milijuna eura godišnje. To su zbilja veliki novci", kaže menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine i fiskalnu politiku BAT Darko Gašpar.

"Iz tih sredstava zaista se financiraju mnoge neke stvari koje su važne za naše građane. Znamo da se mirovine praktično financiraju jer su prešle na proračun, razna socijalna davanja, policija, školstvo, itd. Dakle, iz mase prihoda, gdje se ubrajaju i akcize na duhan i duhanske proizvode, financiraju se mnoge neke stvari kroz proračun na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini", napominje glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

Crno tržište uzelo polovicu tržišta duhana

A upravo iz institucija vlasti poručuju kako krijumčarenje nije tek pitanje illegalne prodaje nego direktan udar na javne prihode, ali naglašavaju na važnost usklađivanja nameta u dogovoru s predstavnicima industrija.

"Kad imate taj izbalansiran pristup, vi imate situaciju da nemate štetu po državu, s jedne strane, tj. imate javne prihode na nivou očekivanja. S druge strane, imate privredu koja može da funkcionira i, istovremeno, imate destimulaciju ovog sektora koji se zove 'sivi sektor' ili 'siva ekonomija'", ističe ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić.

I dok država pokušava zatvoriti prostor za sivu ekonomiju, legalni proizvođači i distributeri tvrde kako bez zajedničkog djelovanja nema ozbiljnog rezultata jer ilegalno tržište ne ruši samo konkurenciju nego i kompletnu ekonomsku sliku zemlje.

"Ne možete takve korake činiti bez ozbiljne suradnje nadležnih institucija i tu se ta sinergija u Bosni i Hercegovini dogodila, što je jako važno. I u jednom trenutku 2019. ili 2020. godine prepoznato je kako je došlo do ogromnog pada prihoda i kako je crno tržište, ilegalno tržište duhana i duhanskih proizvoda, preuzelo polovinu ukupnog tržišta i da se taj novac, potreban svim građanima, odljeva u ilegalne tokove", kaže Zinaida Babović, "Japan Tobacco International".

Siva ekonomija dugoročno iscrpljuje državu

Posljedice poslovanja u sivoj zoni, upozoravaju stručnjaci, ne se vide samo u proračunskim minusima. Siva zona stvara i iskrivljenu sliku tržišta rada jer dio novca i poslova ostaju potpuno izvan sustava.

"Тo je globalni problem koji je barem u narednih desetak godina nerješiv, samo je pitanje kako ga možemo ublažiti", upozorava stručnjak za tržište rada Dominik Raškaj.

A Bosna i Hercegovina, barem u suzbijanju ilegalne trgovine akciznim proizvodima, može poslužiti kao dobar primjer.

"Bosna i Hercegovina sada i Bosna i Hercegovina prije 10 godina su dvije različite priče. Kako se taj pomak dogodio? Dogodio se tako da je Uprava za neizravno oporezivanje zaustavila rast akciza, što je automatski zaustavilo rast cijena proizvoda, pa smo mi u jednom trenutku imali tržište Bosne i Hercegovine, koje je u jednom trenutku bilo 12 milijardi cigareta godišnje, koje je palo na 3,5 milijarde. Zadnjih pet godina oporavak je velik, prihodi sjajno rastu i mislim da je to sinergija djelovanja industrije i zakonodavstva, u pravom smislu te riječi", smatra menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine i fiskalnu politiku BAT Darko Gašpar.

Kampanja "Stop švercu" usmjerena na crno tržište

Tome doprinosi i aktivno učešće građanki i građana koji, kroz kampanju Uprave za neizravno oporezivanje BiH "Stop švercu", mogu prijaviti ilegalnu prodaju duhana i duhanskih proizvoda ove godine do kraja šestog mjeseca.

"Jedine cigarete koje se legalno nalaze u prodaji u Bosni i Hercegovini su cigarete s akciznom markicom na kojoj piše Uprava za neizravno oporezivanje i koje imaju hologramsku zaštitu, a u slučaju ako građani primijete da im netko ponudi cigarete koje nemaju akciznu markicu ili imaju akciznu markicu druge zemlje, to je ilegalno na tržištu Bosne i Hercegovine", napominje glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

U regionu koji i dalje pokušava sustići europske standarde - borba protiv sive ekonomije postaje mnogo više od fiskalne teme. Svaka ilegalna kutija znači manje novca za proračune, zdravstvo i javne usluge. A svaka zatvorena ruta krijumčarena najvažniji je korak u zaštiti legalnog tržišta, piše BHRT.