bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Ilustracija: Bljesak.info | AI / Sumpor bi mogao postati nova kritična sirovina
Rat u Zaljevu

Sirovina o kojoj nitko ne govori mogla bi uzdrmati svjetsku industriju

Analitičari upozoravaju da bi poremećaji u Hormuškom tjesnacu mogli ugroziti opskrbu sumporom, ključnom sirovinom za gnojiva, baterije i industriju poluvodiča.
text

Poremećaji u opskrbi s Bliskog istoka obično se povezuju s naftom ili plinom, no dio analitičara upozorava da bi daleko veći problem mogao nastati zbog – sumpora.

Dok se pozornost tržišta uglavnom usmjerava na cijene nafte ili ukapljenog prirodnog plina (LNG), pojedini stručnjaci ističu da je sumpor ključna sirovina za niz industrija i da bi eventualni prekidi u transportu kroz Hormuški tjesnac mogli imati šire posljedice.

Prema procjenama industrijskih analitičara, oko 45 posto svjetskog pomorskog izvoza sumpora prolazi upravo kroz Hormuški tjesnac. Sumpor nastaje kao nusproizvod u rafiniranju nafte i preradi prirodnog plina, a njegova industrijska primjena izuzetno je široka.

Najveći dio sumpora koristi se za proizvodnju sumporne kiseline, koja je jedna od najvažnijih kemikalija u industriji. Ona se zatim koristi u proizvodnji fosforne kiseline i fosfatnih gnojiva, ali i u procesima proizvodnje drugih kiselina poput klorovodične i dušične.

Osim u poljoprivredi, sumporna kiselina ima važnu ulogu i u industriji poluvodiča, proizvodnji litij-željezo-fosfatnih (LFP) baterija, proizvodnji litijevog hidroksida, kao i u metalurškim procesima ekstrakcije bakra, nikla i kobalta.

Analitičari posebno upozoravaju na potencijalni utjecaj mogućeg manjka sumpora na industriju gnojiva, budući da se oko 60 posto ukupne potražnje za sumporom koristi upravo za proizvodnju fosforne kiseline i fosfatnih gnojiva.

Mogući poremećaji mogli bi utjecati i na proizvodnju baterijskih materijala, rijetkih zemnih elemenata, urana te pigmenata za industriju boja.

S druge strane, utjecaj na proizvodnju bakra mogao bi biti manji. Naime, oko 80 posto svjetskog bakra dobiva se taljenjem sulfidnih koncentrata, pri čemu se kao nusproizvod stvara sumporna kiselina koja se potom može ponovno koristiti u industrijskim procesima.

Slično vrijedi i za proizvodnju nikla i kobalta, gdje se samo 15 do 20 posto proizvodnje oslanja na tehnologije koje troše velike količine sumporne kiseline, dok ostatak proizvodnje koristi druge procese.

Iako trenutačno ne postoji neposredna prijetnja globalnoj nestašici sumpora, stručnjaci napominju da bi poremećaji u transportu mogli dovesti do rasta troškova i poremećaja u industrijskoj ekonomiji.

Velike zalihe sumpora postoje, primjerice, u blizini kanadskih naftnih pijesaka, no njihovo preusmjeravanje na svjetsko tržište moglo bi potrajati tri do šest mjeseci, što bi u međuvremenu moglo povećati cijene i troškove proizvodnje u više industrijskih sektora.

POVEZANO