Zbog eskalacije regionalnog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, turistička industrija na Bliskom istoku bilježi ogromne gubitke koji dosežu oko 515 milijuna eura dnevno. Procjena se temelji na projekcijama organizacije World Travel & Tourism Council (WTTC), koja je za 2026. godinu prije izbijanja sukoba predviđala 178 milijardi eura međunarodne turističke potrošnje u regiji, prenosi Euronews.
Jedan od prvih sektora koji je osjetio posljedice sukoba jest zračni promet. Velika regionalna zračna čvorišta u Abu Dhabiju, Dubaiju, Dohi i Bahreinu, kroz koja inače dnevno prođe oko 526.000 putnika, bilježe snažan pad prometa zbog zatvaranja zračnog prostora i otkazivanja brojnih letova.
Bliski istok inače predstavlja ključnu tranzitnu točku između Europe, Azije i Afrike te čini oko 14 posto globalnog tranzitnog zračnog prometa, dok istodobno ostvaruje oko 5 posto svih međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu.
Broj letova vodećih regionalnih aviokompanija znatno je smanjen. Prema analizi platforme Flightradar24, 24. veljače su Emirates, Etihad Airways i Qatar Airways obavili 527, 325 i 563 leta. Već 10. ožujka te su brojke pale na 309, 56 i samo 66 letova.
Takav nagli pad pokazuje koliko je zračni promet osjetljiv na sigurnosne i geopolitičke krize.
U posljednjim godinama Bliski istok bilježio je snažan turistički uzlet zahvaljujući velikim ulaganjima u infrastrukturu i promociju destinacija. Prema riječima Ibrahima Khaleda iz organizacije Middle East Travel Alliance, regija je iz godine u godinu ostvarivala stabilan rast broja posjetitelja.
Posebno se isticala Saudi Arabia, koja se 2019. otvorila međunarodnom turizmu i od tada bilježi brz rast turističkih dolazaka.
Međutim, najnoviji sukobi u regiji doveli su do masovnih otkazivanja putovanja, osobito u područja koja su vlade Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva stavile na liste sigurnosnih upozorenja ili zona zabrane letova.
Analiza tvrtke Tourism Economics pokazuje da bi broj međunarodnih dolazaka na Bliski istok tijekom 2026. mogao pasti između 11 i 27 posto, u odnosu na raniju prognozu koja je predviđala rast od 13 posto.
U apsolutnim brojkama to znači 23 do 38 milijuna manje međunarodnih posjetitelja, uz potencijalni gubitak 34 do 56 milijardi dolara turističke potrošnje.
Stručnjaci upozoravaju da bi utjecaj sukoba mogao biti i veći nego tijekom prošlogodišnjih regionalnih kriza, ponajprije zbog iranskih napada na zemlje članice Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC) te zbog šireg zatvaranja zračnog prostora.
Najveći pad turističkih dolazaka očekuje se upravo u državama Zaljeva, koje su posljednjih godina snažno razvijale turizam oslanjajući se na reputaciju sigurnih i stabilnih destinacija.
Posebno su osjetljive United Arab Emirates i Saudi Arabia, jer velik dio njihove turističke industrije ovisi o međunarodnim zračnim vezama.
Istodobno, zemlje poput Qatar i Bahrain donekle su otpornije jer značajan dio dolazaka ostvaruju kopnenim putem.
Analitičari upozoravaju i na moguće poskupljenje zrakoplovnih karata. Amrita Sen iz tvrtke Energy Aspects izjavila je pred britanskim parlamentarnim odborom da bi poremećaji na tržištu energenata mogli značajno povećati cijene letova.
Razlog tome je kriza na tržištu mlaznog goriva, koje se u velikoj mjeri proizvodi upravo na Bliskom istoku i u Aziji. Dodatni problem predstavlja sigurnosna situacija u Strait of Hormuz, ključnom pomorskom prolazu kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom.
Sigurnosna situacija dodatno je pogoršana napadima na komercijalne brodove u Perzijskom zaljevu. Prema podacima organizacije UK Maritime Trade Operations, od početka sukoba 28. veljače napadnuto je najmanje 16 brodova u Perzijskom zaljevu, Hormuškom tjesnacu i Omanskom zaljevu.
Posljednji incident dogodio se u blizini luke Umm Qasr kod Basre, gdje je napad na brod uzrokovao smrt jedne osobe i ozljede više desetaka ljudi. Zabilježen je i napad na kontejnerski brod sjeverno od Jebel Alija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji je pogođen projektilom i zahvaćen manjim požarom.
Unatoč ozbiljnim posljedicama, stručnjaci smatraju da bi se turistički sektor mogao relativno brzo oporaviti. Predsjednica WTTC-a Gloria Guevara istaknula je da povijesna iskustva pokazuju kako se turizam nakon sigurnosnih kriza često oporavi u roku od oko dva mjeseca, posebno kada vlade i industrija zajednički rade na vraćanju povjerenja putnika.
