Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini već 14 tromjesečja zaredom ne bilježi rast ili je on negativan.
Na to upozorava Europska komisija u svom gospodarskom tromjesečnom izvješću, u kojem se navodi da industrijski sektor, koji čini 17 posto ukupne proizvodnje u BiH, nastavlja padati.
Izvješćem su obuhvaćene sve zemlje zapadnog Balkana i Turska.
''To je pad od 4,2 posto u odnosu na četvrto tromjesečje prethodne godine. Ovo je sada 14. tromjesečje zaredom u kojem nema rasta ili je on negativan u ovom sektoru'', stoji u izvješću.
Dodaje se da je u posljednjem tromjesečju prošle godine realni BDP porastao za 2,1 posto, što je nešto slabije nego u trećem tromjesečju.
''U sezonski prilagođenim uvjetima realni BDP porastao je za 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, slično povećanju od 0,5 posto u trećem tromjesečju. Na strani proizvodnje, glavni pokretači međugodišnjeg rasta u četvrtom tromjesečju bili su trgovina i javni sektor – uprava, zdravstvo i obrazovanje'', navodi se u izvješću.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je za Nezavisne novine da poslodavci na ovakvo stanje upozoravaju još od 2020. godine.
''Poklopilo se više čimbenika koji su negativno utjecali na kompletnu industrijsku proizvodnju. Prvo je pogođena prerađivačka industrija. Od 2020. godine imali smo četiri velike krize. Najprije krizu izazvanu covidom, zatim energetsku krizu, potom inflacijsku krizu koja je pogodila cijelu Europu, a nakon toga ratnu krizu koja je usporila opskrbne lance i ponovno pokrenula energetsku krizu koja još traje'', objasnio je Škrebić.
Prema njegovim riječima, vlasti u cijeloj BiH odlučile su se protiv inflacije boriti povećanjem svih primanja.
''Nismo bili protiv povećanja plaća, to moram naglasiti. Samo se nismo slagali s načinom na koji se govorilo o povećanju primanja. Sada smo došli u situaciju da smo sve manje konkurentni, zbog čega je pala produktivnost. I to nije samo naš problem, nego problem cijele Europe, a mi smo u velikoj mjeri oslonjeni na njih'', rekao je Škrebić.
Dodao je da su rasli troškovi zbog inflacije i povećanja plaća, ali da bi bez povećanja primanja građani bili u još težoj situaciji.
''U uvjetima kada troškovi rastu, pada konkurentnost poduzeća, smanjuje se gospodarska aktivnost, posebno izvoznih poduzeća, i smanjuje se broj zaposlenih. Samo u godinu dana industrijska proizvodnja pala je za 9,3 posto'', naglasio je.
Istaknuo je kako se problemi mogu riješiti povećanjem produktivnosti i privlačenjem ulaganja, posebno domaćih.
Ekonomist Admir Čavalić rekao je da je riječ o potvrdi podataka koje redovito objavljuje Agencija za statistiku BiH.
''Razlog je pad potražnje iz Njemačke i recesija tamo. Tu su i strukturni problemi, nedostatak radne snage, problemi na tržištu rada te niz loših gospodarskih politika koje pogoršavaju konkurentsko okruženje'', istaknuo je Čavalić.
Dodao je kako postoje dugoročni trendovi pada industrijske proizvodnje, posebno kriza u teškoj industriji.
''Dobar početak bila bi inicijativa poslovne zajednice prema reindustrijalizaciji, odnosno promišljanju gospodarskih i industrijskih politika koje su usmjerene na radnika, unapređenje radničkog standarda, korištenje poslovnih i industrijskih zona, bolju suradnju s jedinicama lokalne samouprave i razvoj novih industrija. Industrija je iznimno važna jer značajno doprinosi stvaranju nove vrijednosti'', zaključio je Čavalić.