''Trenutne cijene barela nafte od 122 dolara zadnji put su zabilježene u lipnju 2022. godine. U zadnjih sedam dana porast cijene barela iznosi više od 20 posto. U slučaju da ova cijena ostane u sljedećih nekoliko dana, već sljedećeg tjedna možemo očekivati poskupljenja derivata i na našem tržištu. Dizel bi se vratio na 4 KM i nešto preko tog iznosa, a benzini bi se kretali u rasponu od 2,90 KM do 3,40 KM'', rekao je za Dnevni avaz stručnjak za energetiku, Almir Bečarević.
Kaže kako je tržište nestabilno i da reagira trenutno, tako da ''ovaj rast nije iznenađenje s obzirom na dešavanja u zemljama zaljeva''.
Ranije je profesor ekonomije Anto Domazet za N1 rekao kako Bosna i Hercegovina nema kapacitet da utječe na cijene goriva kroz fiskalne mjere.
''Ništa vlast ovdje ne može uraditi. Bosna i Hercegovina je nemoćna. Šta vi mislite, da treba sad sve porezne prihode koje imamo od nafte da se oslobodimo da bi cijena bila niža?'', kazao je.
Kritizirao je i prijedloge o smanjenju trošarina, navodeći da bi takve mjere bile štetne. ''Cijene ni na kakav način intervencijama fiskalnim ne treba obarati. I ovi pokušaji da se kroz trošarine smanje cijene su samoubilački pokušaji'', rekao je.
Upozorava da bi takve mjere dugoročno više koristile onima koji mogu podnijeti poskupljenja.
''A obarati trošarine znači samo vraćati novac u džepove onih koji su ekonomski jači i mogu podnijeti ovaj udar'', naveo je.
Domazet ističe da će posljedice rasta cijena goriva osjetiti svi građani.
''Ova situacija se odražava i na prijevoz i na hranu, i to je ono što će posebno pogoditi siromašne slojeve stanovništva'', rekao je i dodao kako ''trenutno ne postoje brza rješenja''.
''Za sada ovaj udar moramo svi pretrpjeti'', poručio je.
Cijena nafte dosegnula je u četvrtak najvišu razinu u posljednje četiri godine nakon što je Axios izvijestio da će američka vojska brifirati predsjednika Donalda Trumpa o potencijalnoj akciji protiv Irana, što je pojačalo zabrinutost da bi ponovno mogao eskalirati oružani sukob na Bliskom istoku.
Prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac — kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina — i dalje je ozbiljno poremećen, a najnoviji razvoj događaja dodatno produbljuje zabrinutost tržišta zbog daljnjih poremećaja u opskrbi energentima.
Goldman Sachs procjenjuje da je izvoz kroz taj ključni tjesnac pao na svega četiri posto uobičajenih razina, dok su pregovori SAD-a i Irana u zastoju, a američka blokada dodatno zateže opskrbu. Ograničeni iranski izvoz i ograničeni skladišni kapaciteti mogli bi produbiti poremećaje u globalnoj opskrbi ako blokada potraje, kažu analitičari Goldman Sachsa.