U Eurozoni očekuje se olujna jesen

Poslije ljetnjih odmora i kolovovskog zatišja, rujan bi zvaničnicima eurozone mogao donijeti mnogo veće brige i "vruć" povratak na rad, ocjenjuje ugledni londonski sedmičnik "Economist".

Izgledi da Grčka ostane bez gotovine i napusti eurozonu, produbljenje problema u Španjolskoj, mučni izbori u Nizozemskoj, protivljenje u Njemačkoj dubljoj integraciji u eurozoni - sve bi to moglo značiti da će jesen 2012. odrediti sudbinu eura.

S dolaskom rujna krah grčkih javnih financija postat će sve očigledniji.

Takozvana "trojka" međunarodnih inspektora - Europske unije, Europske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) - morat će objaviti izvještaj o napretku Grčke u sprovođenju reformi i da odluči da li da odblokira tranšu od 31,5 milijardi eura iz drugog paketa strane pomoći za spašavanje od 130 milijardi eura.

Da ne bi bankrotirala, Grčkoj su neophodne i nove mjere štednje i još novca, što bi se moglo pokazati kao politički nemoguće ostvarivo.

Ateni su već odobrena dva paketa za spašavanje i njeni ogorčeni kreditori nisu voljni da osiguraju i treći, pogotovu ne onaj koji bi od njih zahtijevao da Grčkoj oproste veliki dio duga, ukazali su analitičari "Economista".

Kad je riječ o Njemačkoj, njeni političari već debatuju o tome kada bi Grčku trebalo izbaciti iz eurozone.

Mnogi, međutim, strahuju da bi i druge slabe mediteranske zemlje mogle poći stopama Grčke i da bi za izlaskom te zemlje - "Grexitom" uslijedili "Špexit", "Portexit" ili "Italexit".

U Španjolskoj su troškovi zaduživanja u srpnju skočili iznad alarmantnih 7,5 posto i odluka eurozone o pozajmljivanju Madridu 100 milijardi eura za spašavanje njenih banaka nije smirila strahovanja.

Uprkos poricanjima, Španjolskoj bi, ipak, mogla da zatreba puna pomoć za spasavanje do kraja ove godine. Ozlojeđenjost zbog spašavanja velikih dužnika sve je veća, naročito u Nizozemskoj, u kojoj se 12. rujna održavaju izbori.

Čak i ako bi se Nizozemsku moglo uvjeriti da osigura novu pomoć, fondovi eurozone za spašavanje i dalje ne bi bili dovoljni za spašavanje i Italije i Španjolske.

Sadašnji privremeni Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) već ostaje bez novca, a formiranje novog, stalnog Europskog stabilizacionog mehanizma (ESM), koji treba da bude efikasniji i fleksibilniji, ugrožava Njemačka čiji bi Ustavni sud mogao da blokira njegovu ratifikaciju.

Da bi ESM stupio na snagu potrebno je da dobije zeleno svjetlo od Njemačke.

ESM je prvobitno trebalo da stupi na snagu 1. srpnja, ali će morati pričekati najmanje do 12. rujna, kada će sud u Karlsruheu donijeti odluku da li ga njemački predsjednik može ratificirati.

Ukoliko članice eurozone ne budu pristale da izdvoje dovoljno novca za spašavanje slabih ekonomija, pažnja će se neumitno okrenuta ka ECB koja će morati preuzeti mjere radi snižavanja troškova zaduživanja perifernih članica eurozone.

Svi ovi izazovi pred kojima je eurozona govore da će jesen za taj monetarni blok vjerovatno biti ružna.

Povijest bi mogla zabilježiti da su posljednji mjeseci 2012. bili razdovlje kada se eurozona integrirala ili - raspala, zaključeno je u članku "Economista".