Raste izvoz BiH prema Europskoj uniji

Izvoz Bosne i Hercegovine u zemlje Europske unije u razdoblju od siječnja do travnja ove godine rastao je brže od uvoza, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Koliki je deficit?

Prema tim podacima, izvoz u zemlje Europske unije iznosio je 4,390 milijardi KM, što je za šest posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uvoz je iznosio 5,929 milijardi KM, odnosno 4,8 posto više nego u istom razdoblju lani.

Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine s Europskom unijom za četiri mjeseca ove godine iznosio je oko 1,5 milijardi KM.

"Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 74 posto", navedeno je u podacima Agencije za statistiku BiH.

Najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine u zemlje Europske unije u prva četiri mjeseca ove godine izvezeno je u Hrvatsku, u vrijednosti od 1,119 milijardi KM. Slijede Njemačka, s izvozom od 857 milijuna KM, te Austrija, s 588 milijuna KM.

Kada je riječ o uvozu, najviše je uvezeno iz Italije, u vrijednosti od 1,366 milijardi KM, zatim iz Njemačke 1,135 milijardi KM te Kine 1,075 milijardi KM.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine pokazuje kako je izvoz u promatranom razdoblju iznosio 5,702 milijarde KM, što je za 1,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Uvoz je iznosio 10,098 milijardi KM, odnosno 3,7 posto više nego u istom razdoblju lani.

Izvoz u zemlje CEFTA 

"Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 4,396 milijardi KM", navedeno je u podacima Agencije za statistiku BiH.

Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 885 milijuna KM, što je za 6,7 posto manje nego u istom razdoblju 2025. godine. Uvoz iz zemalja CEFTA-e iznosio je 1,154 milijarde KM, što je za tri posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

"Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 76,7 posto", stoji u podacima.

Ekonomist Admir Čavalić rekao je za "Nezavisne novine" kako su ovo dobri trendovi i kako pokazuju nastavak konvergencije domaćeg gospodarstva prema gospodarstvu Europske unije.

"Dobro je što je došlo do porasta vanjskotrgovinske aktivnosti s Europskom unijom. Zašto? Zato što imamo neka recesijska kretanja pojedinih članica EU-a, te imamo probleme s energetskim i geopolitičkim krizama", istaknuo je Čavalić.

Dodao je kako se, kada je riječ o vanjskotrgovinskim aktivnostima, dio može objasniti inflacijom, posebno u vezi s energentima, odnosno naftom i naftnim derivatima, jer je došlo do značajnog rasta njihovih cijena zbog sukoba u Iranu.

"Kod drugih sektora može se označiti kao povećanje vanjskotrgovinske aktivnosti s EU-om", naveo je Čavalić.