U FBiH gotovo jednak broj umirovljenih i zaposlenih

Bosna i Hercegovina ulazi u ozbiljnu demografsku i ekonomsku krizu u kojoj broj umirovljenika ubrzano sustiže broj zaposlenih, a stručnjaci upozoravaju kako bi bez ozbiljnih reformi mirovinski sustav mogao postati dugoročno neodrživ.

Prema posljednjim podacima, u Federaciji BiH trenutačno dolazi približno 1,19 zaposlenih na jednog umirovljenika, što je daleko ispod razine koju ekonomisti smatraju održivom za sustav međugeneracijske solidarnosti.

Pritisak na proračune

Prema dostupnim podacima, u FBiH trenutačno ima gotovo 465.000 umirovljenika i blizu 547.000 zaposlenih. U Republici Srpskoj situacija je još nepovoljnija jer su u pojedinim razdobljima broj zaposlenih i umirovljenika gotovo izjednačeni.

Kako navodi izvršni direktor Vijeća stranih investitora u BiH Nedim Makarević, mirovinski sustav već sada stvara ogroman pritisak na proračune entiteta.

"Prikupljeni doprinosi više nisu dovoljni za redovne isplate mirovina i razlika se mora pokrivati iz ostalih javnih prihoda. Ako se trend nastavi, vlasti će morati ili povećavati doprinose, dodatno se zaduživati ili smanjivati druga proračunska izdvajanja", upozorava Makarević.

Dodaje kako visoki doprinosi već sada predstavljaju ozbiljno opterećenje za gospodarstvo.

"Manje radnika znači veći teret po zaposlenom. To dodatno potiče sivu ekonomiju, isplatu dijela plaća 'na ruke' i odlazak mladih u inozemstvo. Poslodavci sve teže podnose visoka opterećenja rada, što usporava investicije i rast ekonomije", ističe on, piše Avaz.

Moguća rješenja

Makarević upozorava kako problem više nije samo pitanje mirovinskog fonda, nego ukupne fiskalne stabilnosti države.

"Mirovine čine ogroman dio proračunskih rashoda i svake godine će biti potrebno izdvajati sve više novca da bi sustav opstao. Dugoročno, bez ozbiljnog povećanja zaposlenosti i ekonomskog rasta, ovakav model teško može ostati održiv", navodi on.

Sve češće se kao moguće rješenje za ovaj problem spominje potreba razvoja dodatnih modela štednje za starost, odnosno uvođenja snažnijeg drugog mirovinskog stupa po uzoru na europske zemlje. Međutim, stručnjaci upozoravaju kako vrijeme za reakciju polako istječe jer BiH iz godine u godinu postaje sve starije društvo sa sve manjim brojem ljudi koji financiraju kompletan sustav.

Poseban problem predstavljaju manji gradovi i ruralna područja koja ostaju bez mladog stanovništva, dok broj starijih kontinuirano raste.