Prije 35 godina, 26. prosinca 1990. Srbija je tajno upala u monetarni sustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Uzela je od Narodne banke Jugoslavije sredstva u vrijednosti oko 2,6 milijardi njemačkih maraka. Time je Socijalistička Republika Srbija zapravo probila čitav financijski sustav SFRJ.
Spomenuta su sredstva bila namijenjena za poboljšanje standarda pred izbore i za plaćanje mirovina. Dakako, taj je potez SR Srbije izazvao žestoke reakcije u ostalim republikama SFRJ.
Istovremeno, Srbija je odlučila zadržati iznos od 50 % poreza na promet za financiranje vlastitih potreba (iako je smjela zadržati samo 25 %).
To je bio krajnji izraz političke samovolje i nasilja koje je Srbija provodila praktično od nastanka Jugoslavije, a u komunističkoj Jugoslaviji intenzivirala pred napad savezne vojske JNA na Sloveniju i Hrvatsku.
Bio je to i očiti iskaz nastojanja da se saveznu državu u cijelosti podredi partikularnim srpskim interesima: na prijedlog Vlade ("Izvršnog veća") Srbije, Skupština te republike donijela je niz tajnih zakona kojima je odobren upad u monetarni sustav Jugoslavije, gdje se u promet pustilo, bez znanja saveznih vlasti (uključivo Narodnu banku Jugoslavije, koja je bila jedina ovlaštena za puštanje novaca u optjecaj), više od 18 milijuna tadašnjih dinara, tj. protuvrijednost tadašnjih 2,6 milijardi njemačkih maraka.
"Upadom Srbije u monetarni sustav zapravo je razbijen i posljednji element koji je Jugoslaviju čuvao kao ekonomsku uniju. Kada je i Savezno izvršno vijeće predvođeno Antom Markovićem iz Hrvatske izgubilo kontrolu nad najvažnijim čimbenicima zajedničke ekonomske politike, možemo slobodno zaključiti da je u ekonomskom smislu Jugoslavija prestala funkcionirati", kazao je o tome prof. dr. Hrvoje Petrić.
Događaji koji su uslijedili od 1991. do 1995. rezultirali su slomom svih zajedničkih niti nekadašnje Jugoslavije, a samostalnost zapadnih republika i pokrajine Kosovo plaćeni su stotinama tisuća mrtvih, ranjenih i milijunima prognanih i raseljenih.
