Željezna lady: Premijerka Jugoslavije koja je uvela vožnju par-nepar

Političarka iz Hrvatske Milka Planinc imenovana je premijerkom Jugoslavije na današnji dan, 16. svibnja 1982. godine. Službeni naziv njene funkcije glasio je predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (SIV-a).

Rođena je u Žitniću pokraj Drniša 21. studenog 1924., otac joj je bio Hrvat, a majka Srpkinja. Otac joj je bio deklarirani Radićevac koji je završio u zatvoru, jer je kao hrvatski domoljub javno opsovao kralja Aleksandra I. Karađorđevića.

Majka, pravoslavne vjeroispovijesti, se je udajom za Milkinog oca preobratila na katoličanstvo. 1930. godine Milka je s roditeljima preselila u Split, gdje se školovala i živjela do 1947. godine. Majka joj je umrla 1934. godine, kada je Milka imala deset godina.

U trenutku kad je počeo Drugi svjetski rat bilo joj je 16 godina. Sudjelovala je u otporu talijanskim fašistima u Dalmaciji, a 1944. postala je članicom Komunističke partije Jugoslavije.

Nakon Drugog svjetskog rata uspinje se na ljestvici KPJ-a, a 1971. godine dolazi na položaj sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. Na tu funkciju došla je kao provjereni partijski kadar, nakon smjenjivanja Savke Dabčević-Kučar i sloma Hrvatskog proljeća.

Dužnost predsjednice SIV-a Milka Planinc obnašala je od 1982. do 1986. godine. Njezin beskompromisni stil vladanja uspoređivali su s politikom Margaret Thatcher, pa je prozvana jugoslavenskom željeznom lady.

Za vrijeme njezinog mandata savezne vlasti strogo su ograničile uvoz najvećeg broja proizvoda široke potrošnje, što je rezultiralo teškim nestašicama kave, ulja, šećera, deterdženata i brojnih drugih proizvoda.

Ponestalo je i benzina, pa je uvedena prodaja na bonove koji su svakom vlasniku automobila omogućili da mjesečno kupi najviše 40 litara goriva. Kada ni to nije pomoglo, Planinc je uvela do tada neviđeni sistem vožnje par-nepar kada su određenim danima smjela prometovati samo vozila kojima je zadnji broj na registracijskoj tablici bio parni, odnosno neparni.

Također, ograničila je putovanja u inozemstvo tako što su za svaki prijelaz državne granice građani Jugoslavije morali uplaćivati novčani depozit koji je rastao pri svakom sljedećem prelasku granice u istoj kalendarskoj godini.

Iako rigorozne, ove mjere spriječile su financijski kolaps Jugoslavije i stabilizirali devizne rezerve zemlje. Planinc je ostvarila pretpostavke koje će kasnije baštiniti Ante Marković.

Osim što je bila jedina žena na položaju premijerke u bivšoj SFRJ, bila je i jedina žena u povijesti na čelu vlade jedne socijalističke zemlje.

Nakon što je 1986. godine SIV prepustila Branku Mikuliću, pretposljednjem predsjedniku SIV-a, Planinc se povukla u mirovinu, te je zbog zdravstvenih problema devedesetih morala koristiti invalidska kolica.

Umrla je u Zagrebu, 7. listopada 2010. godine, u 86. godini. Postumno su joj objavljeni memoari Čisti računi željezne lady: sjećanja (2011).