Južna interkonekcija: Što ako Bosna i Hercegovina ili Hrvatska odustanu?

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine poslalo je na javne konzultacije sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o plinovodu Južna interkonekcija, koji bi trebao biti potpisan 28. i 29. travnja u Dubrovniku, a u kojem se navodi kako će svaka ugovorna strana osigurati pripremu, financiranje i izgradnju dijela plinovoda na "vlastitom državnom području u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima".

Uvjeti za potpisivanje ovog sporazuma stvoreni su nakon što je i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio izmjene i dopune Zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Hrvatska, u kojima se navodi kako će projekt realizirati tvrtka AAFS iz Sarajeva, iza koje stoji američki kapital.

Za realizaciju projekta u Bosni i Hercegovini zadužena je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, kojoj je ostavljena mogućnost provedbe modelom dodjele koncesije.

Kao službeni nositelj investicije u Bosni i Hercegovini imenovana je tvrtka "AAFS Infrastructure and Energy" d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu. S druge strane granice, za provedbu na teritoriju Republike Hrvatske odgovorna je Vlada RH, a nositelj tamošnje investicije bit će državna tvrtka "Plinacro" d.o.o. iz Zagreba.

Sporazumom su precizirani i predviđeni strogi mehanizmi zaštite od eventualnih političkih ili ekonomskih opstrukcija.

Tko blokira, platit će odštetu.

"U slučaju da jedna od ugovornih strana bez opravdanog razloga odustane od realizacije projekta ‘Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’ prije početka izgradnje ili tijekom same izgradnje, odgovorna je drugoj ugovornoj strani za prouzročenu štetu i nastale troškove", navodi se u članku 10. sporazuma.

Kao nadležna tijela za provedbu ovog višemilijunskog međudržavnog projekta određeni su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske.

Ova ministarstva imat će rok od 30 dana od stupanja sporazuma na snagu za osnivanje zajedničkog operativnog tijela koje će koordinirati radove na terenu.

Linija imovinskopravne podjele bit će identična zajedničkoj državnoj granici na pravcu Zagvozd - Posušje, čime se postavljaju i konačni temelji za pravnu sigurnost ovog energetskog projekta, pišu Nezavisne.

Šest mjeseci "otkaznog roka"

"Svaka od ugovornih strana može pisanim putem otkazati ovaj sporazum diplomatskim putem. U tom slučaju sporazum prestaje šest mjeseci nakon datuma primitka obavijesti o otkazu", navodi se u sporazumu.

Podsjećamo, realizacijom projekta "Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske" Bosna i Hercegovina bi diverzificirala pravac opskrbe. Ovaj plinovod ide iz smjera Zagvozda u Hrvatskoj, a u Bosnu i Hercegovinu ulazi kod Posušja te dalje ide prema Tomislavgradu - Šuici - Kupresu - Bugojnu - Novom Travniku, kao i pravcem Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj - Tuzla.

Osim plinovoda, planirana je i izgradnja plinskih elektrana s obzirom na to kako kapacitet plinovoda znatno premašuje potrošnju plina u Bosni i Hercegovini.