Južna plinska interkonekcija dobija sve jasnije obrise

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, čime ovaj povijesni projekt energetske neovisnosti dobiva sve jasnije obrise. 

Prihvaćene promjene mogle bi značajno promijeniti dinamiku realizacije i konačnu trasu, šireći obuhvat na gotovo cijelu Hercegovinu, uz planirani odvojak sve do Tuzle.

Uslijed snažnih geopolitičkih promjena i globalnih poremećaja u opskrbi energentima, energetska diversifikacija BiH dodatno dobiva na važnosti. 

Realizacija projekta sve je izvjesnija jer ga podržavaju svi politički akteri, a konačan sud o izmjenama zakona sada mora dati Parlament Federacije BiH.

Potpisivanje sporazuma u travnju

Ključni korak u realizaciji ovog projekta očekuje se već krajem travnja. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ističe kako Vlada FBiH usvojeni prijedlog treba žurno uputiti Vijeću ministara kako bi se uhvatio korak s planiranim rokovima.

"Ideja je da se taj međudržavni sporazum potpiše krajem travnja u Dubrovniku na međunarodnom forumu na kojem bi trebali biti prisutni i predstavnici američke administracije. Konačan cilj je da se krajem četvrtog mjeseca supotpiše sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara na tu temu", pojasnio je Čović.

Snažna podrška iz Hrvatske

Projekt Južne plinske interkonekcije nemoguće je realizirati bez Republike Hrvatske, koja je u potpunosti spremna izgraditi svoj dio plinovoda. Ministar gospodarstva RH Ante Šušnjar potvrdio je predanost Hrvatske ovom strateškom cilju.

"Što se nas tiče, mi smo spremni. Kad vidimo da se realizira s ove strane granice, počet ćemo realizirati svoj dio projekta", izjavio je Šušnjar. 

Naglasio je kako su stvoreni svi uvjeti za realizaciju te da su se u proces uključili i američki partneri kako bi se izbjegle ranije nedoumice, zbog čega ne sumnja u konačan uspjeh projekta.

Dvojbe oko načina upravljanja

Iako praktično nitko nije protiv same realizacije interkonekcije, novi prijedlog zakona koji treba proći Zastupnički i Dom naroda Parlamenta FBiH izaziva određene rezerve kod dijela zastupnika. 

Predsjednik HRS-a i federalni zastupnik Slaven Raguž izražava nezadovoljstvo trenutnim načinom realizacije i odnosom prema lokalnim zajednicama.

"Nisam zadovoljan ovim prijedlogom zakona. To nije protiv Južne plinske interkonekcije, nego protiv načina realizacije jer ne rješava minimum problema koji mi kao Hrvati imamo po pitanju ovog projekta", istaknuo je Raguž. 

Njegova glavna bojazan leži u tome što, prema njegovim riječima, sav rizik i teret preuzimaju hrvatske općine i jedinice lokalne samouprave, dok će financijske benefite na kraju povući Sarajevo, prenosi RTV HB.