Rekordni proračun: Plaće državnim službenicima rastu, a BHRT ponovno ostaje bez novca

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojilo prijedlog nacrta rekordnog proračuna institucija Bosne i Hercegovine za 2026. godinu, vrijednog milijardu i 580 milijuna KM, kojim je predviđeno povećanje plaća državnim službenicima, ali ne i izdvajanje novca za državne institucije kulture i BHRT.

Povećanje plaća

Nakon višemjesečnih blokada, novi financijski plan donosi povećanje plaća državnim službenicima. Osnovica se povećava na 690 KM, naknade za prijevoz veće su za 15 posto, a povišice će zaposlenima biti isplaćene retroaktivno, od početka godine.

"Ono što mogu reći za proračun jest kako je u potpunosti izbalansiran, kako su prioriteti ispravno poredani i kako je naglasak na radnicima", poručio je ministar financija i trezora Srđan Amidžić.

Proračunom su predviđena i izdvajanja za Nogometni savez, ali i za Upravu za neizravno oporezivanje – UNO zbog uvođenja sustava kojim bi čekanje prijevoznika na granici bilo smanjeno.

Međutim, proračunom ponovno nije predviđeno financiranje sedam institucija kulture u Bosni i Hercegovini, kao ni novac za javni servis. Iako je ministar prometa i komunikacija Edin Forto ranije to navodio kao uvjet, podršku proračunu dao je zbog donesenog zaključka.

"Kojim se nalaže mojem resoru ponovno dostaviti odluke o raspodjeli viškova sredstava iz RAK-a. Uz naznaku potencijalnog kompromisa kako bi se jedan dio tih sredstava, osim potpore entitetskim projektima iz oblasti komunikacija, usmjerio i na mogućnost potpore za BHRT", pojasnio je Forto.

Ministar financija Bosne i Hercegovine rekao je kako očekuje da će ovaj prijedlog proračuna što prije proći preostalu proceduru, odnosno da će biti odobren u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Reforme bez dogovora

Osnivanje Povjerenstva za državnu granicu prolongirano je za idući put, ali je Ugovor o granicama s Republikom Hrvatskom dobio potporu, što su pozdravili iz Vanjskotrgovinske komore.

"Do sada su ljudi koji izvoze robu ili uvoze robu koja zahtijeva inspekcijski nadzor ili je trošarinska roba morali ići na samo dva granična prijelaza u Bosni i Hercegovini", istaknuo je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

"Mogu vam reći kako trenutačno postoji šest BIP-ova, a to su BIP-ovi koji se odnose na Svilaj – Donji Svilaj, Stara Gradiška, odnosno Gradiška – Gornji Varoš Gradiška, Ličko Petrovo Selo, Izačić – Kamensko, Novo Selo – Bijača", dodala je predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.

Slijedi potpisivanje, a nakon toga i ratifikacija tog ugovora. Ministri su usvojili i Nacrt odluke o ratifikaciji Sporazuma o financiranju IPA III za višegodišnji program između Bosne i Hercegovine i Europske unije, piše N1.

To se dogodilo dan nakon obavijesti kako Bosna i Hercegovina ponovno ne može koristiti novac iz Plana rasta bez ispunjenih obveza. Nakon dugog razdoblja, za dva nužna sporazuma o instrumentu i zajmu ministar Amidžić zatražio je mišljenja entiteta.

"Preko glave je te priče kako će Bosna i Hercegovina izgubiti milijardu eura nekog europskog novca. Ljudi, nećemo mi izgubiti milijardu maraka europskog novca, već milijardu kredita. Doduše, tu imamo 280 milijuna eura granta, a ostalo je sve kredit", tvrdi Amidžić.

"Ovo se radi mic po mic, jer je dogovor da se Plan rasta ne radi prije izbora. To se vidi iz aviona i to se ne može sakriti", mišljenje je ministra Forte, prenosi N1 Bosne i Hercegovine.

Potrebna dodatna objašnjenja

I predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine smatra kako je Bosna i Hercegovina mogla i trebala učiniti više. Nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz predložio da Ukrajina postane pridružena članica, a zemlje Zapadnog Balkana dobiju povlašten status, Krišto je navela kako su ipak potrebna dodatna objašnjenja i vlastiti rezultati zemalja kandidatkinja.

"Ja želim da, ako su to neki stavovi i ako Bosna i Hercegovina treba nešto uraditi, onda mi trebamo ispoštovati do kraja te procedure. Hoće li oni nešto korigirati i što znači ako netko postane pridruženi član ili ako netko postane član bez nekakvog prava glasa, o tome sada ne bih diskutirala, a sve što bude rađeno od strane europskih institucija i po pitanju nas bit će uvijek transparentno i dostupno javnosti", navela je Krišto.

Tako je europski put, izgledno, bez napretka do izbora, dok će rekordni proračun sa zakašnjenjem vjerojatno ponovno u parlamentu biti razmatran po hitnoj proceduri, bez mogućnosti posebnih dorada i javne rasprave.